Predstavnički dom Parlamenta BiH ove sedmice nije uspio okončati još u decembru prošle godine započetu 55. sjednicu, a nastavak bi mogao biti održan tek krajem ovog mjeseca. Prekidi sjednica postali su uobičajena praksa u ovom domu, a uprkos tome što Poslovnik predviđa da zasjedaju dva puta mjesečno, zna se desiti da ne održe nijedno mjesečno. Istraživali smo koliko su klubovi poslanika i poslanici pojedinačno aktivni kada, naprimjer, jednom mjesečno i dođu na sjednicu.

U Predstavničkom domu Parlamenta BiH, koji broji ukupno 42 poslanika, njih 40 djeluje u osam poslaničkih klubova, dok dvojica djeluju van klubova (po jedan iz A-sda i BPS-a).

Stvarni učinak

Po sedam poslanika imaju klubovi SDA i SDS-a (poslanik NDP-a u tom je klubu), šest SNSD, pet DF, koliko i HDZ BiH (jedna zastupnica HDZ-a 1990 je u tom klubu), četiri poslanika su u Klubu SBB-a, te po tri u klubovima SDP-a i Nezavisnog bloka.

Činjenica da posao onih koje građani direktno biraju na izborima, nadajući se da će upravo njihovim odabirom doći do poboljšanja života, nije jasno definiran, dodatno otežava mogućnost stvarnog sagledavanja učinka rada zastupnika.

Naročito i zbog toga što njihov posao podrazumijeva i „rad u stranačkoj bazi“, pa onda kada i nisu u Parlamentu, kada nema zasjedanja, uvijek mogu za to koristiti izgovor da su „radili na terenu“.

No, iz dostupnih podataka sa samih sjednica i evidencija Parlamentarne skupštine BiH vidi se ko je najaktivniji i poslaničkim pitanjima ukazuje na probleme koji otežavaju život građana ove zemlje te onih koji se tiču same države BiH.

Između ostalog, na samim sjednicama Doma, a i drugih radnih tijela, poslanici trebaju učestvovati u donošenjima zakona, počevši od predlaganja pa do učešća u raspravama kroz podnošenje prijedloga ili amandmana kako bi se neki zakon poboljšao.

Ukupno 904

Iz ovih evidencija vidljivo je da su aktuelni zastupnici u dosadašnjem mandatu 2014.-2018. u Predstavničkom domu postavili ukupno 904 pitanja.

Naizgled, to i nije mali broj, ali ako se podijeli na 42 zastupnika i trogodišnji period, onda je jasno da ima onih koji za tri godine nisu postavili nijedno poslaničko pitanje. A takvih je u Predstavničkom domu čak pet: Željko Komšić (DF), Milica Marković (SNSD) Asim Sarajlić (SDA), Jovan Vukovljak (SDS) i Đorđo Krčmar (SDS).

Ako se gleda po klubovima, statistika pokazuje da je najviše pitanja stiglo iz Kluba SBB-a, čak 201.

Slijede SDP sa 192, potom DF sa 128, Nezavisni blok sa 117, SDA sa 89, HDZ sa 66, SDS sa 47, SNSD sa 39, dok je poslanik A-sda Jasmin Emrić postavio 20, a Zaim Backović iz BPS-a pet pitanja.

Iz ove računice jasno je da 12 poslanika, koliko ih je ukupno u klubovima SDA i HDZ-a, nisu zajedno postavili ni približno pitanja koliko su ih uputila četiri poslanika iz SBB-a.

I kod predlaganja zakona te zalaganja za njihovo konačno usvajanje prednjače klubovi SBB-a, SDP-a, a u posljednje vrijeme i Nezavisnog bloka. Uključujući i zakone koji nisu dobili podršku njihovih kolega iz stranačkih klupa, ovi klubovi predložili su zajedno više od 20 zakona.

Na putu od samog upućivanja prijedloga nekog zakona pa do njegovog usvajanja brojne su prepreke. Od onih poput entitetskog glasanja, zbog čega se često odbijaju neka rješenja iz oblasti sporta ili obrazovanja koje, naprimjer, upućuje Mirsad Đonlagić, predsjedavajući Kluba poslanika SBB-a, ili zdravstva, za koje poslanici iz RS ne dozvoljavaju da se bilo kakva rješenja traže na državnom nivou, pravdajući to navodnim prijenosom nadležnosti s entiteta na državu, pa do isključivosti nekih politika da se nađe kompromis o nekim političkim pitanjima.

Najveći uspjeh

Sve je češća pojava i da poslanici pojedinih stranaka traže političku pozadinu i tamo gdje je nema samo kako bi spriječili donošenje nekog zakona. Tako je, naprimjer, svaki dosadašnji prijedlog o tome da se naprave bilo kakve uštede u budžetu BiH nailazio na napade iz pojedinih stranaka.

Podsjećanja radi, dugo je trebalo da poslanik Damir Arnaut (SBB) dobije podršku za svoje prijedloge da se ukine „bijeli hljeb“, da se umanje naknade za rad u komisijama, iznosi za otpremnine za odlazak u penziju, kao i da se ukine privilegija da vozila političara imaju prednost nad vozilima Hitne pomoći i vatrogasaca. Naime, svaki je put nailazio na žestok otpor prvenstveno iz HDZ-a BiH, SDS-a, ali dijelom i DF-a, čiji poslanik Damir Bećirović je posebno prednjačio u protivljenju SBB-ovim inicijativama.

U konačnici, svi ovi prijedlozi, osim onog za otpremnine, usvojeni su, ali su tome prethodile razne opstrukcije i pokušaji da te privilegije budu zadržane. Stoga je njihovo ukidanje zasigurno jedan od najvećih uspjeha ovog saziva Predstavničkog doma.