U posljednje vrijeme novinske stupce pune informacije o nezdravoj hrani. Ovisno o vrsti i prirodi, konzumiranje nezdrave hrane može imati i dugoročne posljedice na zdravlje osobe. 

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH su za Avaz.ba kazali kako se u našoj zemlji jede ispravna hrana.

Kada govorimo o sigurnosti hrane, veoma je bitno imati u vidu da ne postoji tzv. nulti rizik zato što je hrana osjetljiva materija, i kao takva izložena je nizu okolnosti u lancu proizvodnje i distribucije.

Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane u BiH, kazao je da prema podacima o laboratorijskim analizama hrane koji su relevantan pokazatelj zdravstvene ispravnosti hrane, zaključno s trećim kvartalom 2017. godine za koji je Agencija primila podatke od laboratorija, ukupno uzorkovano 29.287 uzoraka hrane, od čega je neodgovarajuće bilo 1.409 uzoraka ili 4,81 posto.

- Ovi podaci kreću se u okviru višegodišnjeg prosjeka te ne pokazuju značajnija odstupanja u odnosu na druge zemlje u našem okruženju - rekao je Hajrić.

Naš sagovornik je kazao da je hrana izložena raznim fizičkim, biološkim i hemijskim rizicima prilikom uvoza u našu zemlju.

- Hrana, kao veoma osjetljiva materija, izložena je raznim fizičkim, biološkim i hemijskim rizicima u procesu proizvodnje, prerade, obrade i distribucije. Stoga, kada je riječ o uvozu hrane, uvijek postoji određeni rizik. Međutim, također postoje i precizno propisana pravila i procedure, kojih se subjekti u poslovanju s hranom koji su odgovorni za zdravstvenu ispravnost hrane, moraju pridržavati kako bi se rizik po zdravlje potrošača sveo na najmanju moguću mjeru. Rizik po zdravlje potrošača zavisi od niza faktora, kao što su npr. količina kontaminanata prisutnih u hrani, razina ekspozicije i toksičnost samog kontaminanta. Stoga se moderni sistemi sigurnosti hrane i temelje na analizi rizika, procesa koji se sastoji od tri međusobno povezane komponente: procjene rizika, upravljanja rizikom i obavještavanja o riziku - ističe Hajrić.

Pri stavljanju hrane na tržište, provodi se niz postupaka u okviru procesa samokontrole. Hajrić je rekao da su ove mjere neophodne kako bi se osiguralo da je hrana zdravstveno ispravna.

- Kako bi se osiguralo da je hrana koja se stavlja na tržište zdravstveno ispravna, subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi niz postupaka u okviru procesa samokontrole. Osim mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane BiH, u okviru svoje nadležnosti, u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima provodi specijalizirane godišnje monitoringe hrane - rekao je Hajrić.

Inače, iz Svjetske zdravstvene organizacije je preporučeno potrošačima da se prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pazi na pet pravila. Ona podrazumijevaju održavanje čistoće, odvajanje sirove od kuhane hrane, temeljno kuhanje, čuvanje hrane na sigurnim temperaturama te upotreba sigurne i ispravne vode i svježih namirnica. 

Sva ova pravila, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, ključna  su u prevenciji raznih oboljenja.