16.40 Predsjednica Kluba SDS Aleksandra Pandurević je zatražila polusatnu pauzu u ime Kluba, što joj je predsjedavajuća Borjana Krišto odobrila, a potom kazala da nakon isteka pauze proglašava prekid sjednice.

Dodala je da će termin nastavaka 55. sjednice biti naknadno objavljen.

Zbog božićnog prijema, koji večeras u 18 sati, u Parlamentarnoj skupštini BiH organizuje predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, ranije je planirano da sjednica bude okončana do 16.30 sati.

Tako su osim pet pauza, poslanici Predstavničkog doma uspjeli usvojiti dnevni red i početi raspravu o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku, koja nije okončana.

16.35 Mirsad Mešić je ponovio stav SDP-a BiH, da neće podržati izmjene I dopune Izbornog zakona BiH.

Dušanka Majkić (SNSD) kazala je da će će SNSD podržati ovaj zakon, jer je hrvatski narod – jedini koji je iskusio da mu drugi narod bira predstavnike-. 

Dodala je da I da SDS zanima samo podanička veza sa SDA.

- Njih ne zanimaju Srbi u FBiH – poručila je Majkić, koja je svoju raspravu zaključila porukom da će se I Hrvati danas - uvjeriti da je život u ovavoj BiH nemoguć-.

Na izjavu Majkić, reagovali su Denis Bećirović (SDP) I Sadik Ahmetović (NB), koji su rekli da su njene riječi jedna od najtežih prijetnji u posljednje vrijeme.

Na izjavu Dušanke Majkić oštro je reagovala i Aleksandra Pandurević (SDS), koja je optužila SNSD da se - njihov lider Milorad Dodik susreće sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović, na ceremonijama kojima se slave zločini nad Srbima. 

15:39 U ime Kluba Nezavisnog Bloka novu pauzu je zatražio poslanik Salko Sokolović.

15:34  Iako je sudbina Izbornog zakona već jasna, bez da čekamo rezultate, stranka koju zastupam je za izmjene Izbornog zakona – poručila je Diana Zelenika (HDZ 1990) i rekla da će HDZ1990 podržati ovaj zakon.

Ovo je parcijalno rješenje, a bez izmjena Ustava nema potpunog rješenja, dodala je.

Naglasila je da su se od samog početka izjašnjavali protiv hitne procedure, jer, kako je rekla, jako je potrebna amandmanska faza.

15:16 Nastavljena sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH

Još uvijek je u toku rasprava o zahtjevu Doma naroda za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku.

14:00 Ahmetović: Pitam poslanike SDA zašto nije tretirana Srebrenica

Problem u ovoj zemlji, u zavisnosti gdje žive, imaju i Srbi i Hrvati i Bošnjaci – kazao je Ahmetović.

Dodao je da neće podržati ni ovaj, ali ni prijedlog Izbornog zakona SDA, jer  ne rješava problem građana na području BiH.

Zbog toga je nekada davno donesena odluka o konstitutivnosti naroda.

- Nažalost, kod implementacije te odluke napravljena je improvizacija. Ta je odluka implementirana asimetrično. I mnogi su tada vidjeli da njihova prava nisu zaštićena u zavisnosti od toga gdje žive – dodao je Ahmetović.

Naveo je primjer potpredsjednika RS, koje je okarakterisao kao funkcionere koje niko ništa ne pita. S druge strane je naveo problem popune delegata iz srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBIH.

- Ono što u prijedlogu HNS-a, odnosno HDZ-a nisam vidio, a pogotovo sam iznenađen prijedlogom SDA da u svojim izmjenama nemaju prijedlog promjena Izbornog zakona za područje općine Srebrenica, predlažem da u izmjene Izbornog zakona uvrstimo Srebrenicu jednim amandmanom ili da vratimo isti amandman iz 2008. godine da za područje općine Srebrenica mogu glasati sve osobe protjerane iz Srebrenice, odnosno osobe sa popisa iz 1991., razlozi su jasni i ništa se promijenilo nije u odnosu na razloge iz 2008., čak, sada kad vidimo kakvo je stanje u Srebrenici i nakon svih presuda u Hagu, za sve nas bi trebalo biti dovoljno razloga. Siguran sam, da su potpisnici pa i kreatori Dejtona imali sve ove presude pred sobom, Dejtonski sporazum bi bio drugačiji, ali Dejton je ostavio prostor da danas pred tim ne možemo zatvoriti oči, ni mi ni demokratski svijet u kojem živimo - kazao je Ahmetović.

U PDPSBiH trenutno je pauza koja će trajati do 15 sati.

13:57 Entitet Bošnjaka i Hrvata

Predsjedavajuća PD Borjana Krišto reagirala je na izlaganje Šefika Džaferovića (SDA).

- Kolega Džaferović je kazao da svakom konstitutivnom narodu u FBiH pripada po jedno mjesto još od Vašingtonskog sporazuma. Koliko se ja sjećam, to je odluka koju je nametnuo visoki predstavnik. Ako se već dotičemo Vašingtonskog sporazuma, onda podsjećam da on govori da je FBiH entitet bošnjačkog i hrvatskog naroda – poručila je Krišto.

Senad Šepić (Nezavisni blok) kazao je da se godinama priča o pronalasku rješenja.

- Jer da hoćete pronaći rješenje, vi biste sjeli negdje i dogovorili Izborni zakon – poručio je Šepić.

Saša Magazinović (SDP BiH) tražio je da se po okončanju diskusije odmah pristupi glasanju. 

13:49 Produbljuje se diskriminacija

SDA će glasati protiv izmjena i dopuna Izbornog zakona, kazao je dopredsjedavajući PD Parlamenta BiH Šefik Džaferović (SDA).

Kazao je da se ovim prijedlogom produbljuje diskriminacija u izboru članova Predsjedništva BiH.

Dodao je i da na izbore ne izlaze narodi, nego građani i da oni biraju.

- To govori i Ustavni sud. Kako možete govoriti da iz Livna i Posavine nema Bošnjaka u Domu naroda PFBiH ili iz glavnog grada BiH da nema Hrvata. Mi na to nikada nećemo pristati – poručio je Džaferović.

13:39 - Rješenje Izbornog zakona leži u FBiH i ne podržavam niti jednu varijantu gdje se dvoje udružuju protiv trećeg. Rješenje problema je u dogovoru partnera u FBiH i mi nećemo zauzimati stav o ovom pitanju - kazao je dopredsjedavajući Predstavničkog doma Mladen Bosić (SDS), u raspravi o izmjenama i dopunama Izbornog zakona.

13:35 Teške optužbe

U svom obraćanju, Nikola Lovrinović iznio je teške optužbe na račun, kako je kazao, druga dva naroda u ovom domu, te je, između ostalog, kazao da je „pravo pretvoreno u diskriminaciju, segregaciju, pa čak i fašizam“.

Lovrinović je činjenicu da Izborni zakon BiH koji predlaže Klub hrvatskog naroda u Domu naroda neće danas dobiti podršku u Predstavničkom domu, nazvao „božićnim darom“.

-I, hvala vam na tome i neka nam je svima sa srećom – kazao je Lovrinović na kraju govora, u kojem je, između ostalog, kazao i da je na djelu "dirigirana anarhija koja ima za cilj ušutkati sve koji drugačije misle". 

13:28  Predrag Kožul, poslanik HDZ-a, pozvao je na usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH.

On je pročitao odluku Ustavnog suda iz decembra 2016. godine, kazavši da je to neophodno kako bi bili jasniji motivi predlagača ovog zakona. On je kazao da je prijedlog da se ovaj zakon razmatra u redovnoj proceduri bio na „tragu konsenzusa, kompromisa i dobre vjere“ da se dođe do rješenja i iako sa zakašnjenjem, ali koji bi, kako je kazao, doveo do implementacije presude Ustavnog suda BiH.  

13:21 Čolak obrazložio Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH

Dopredsjedavajući Doma naroda Bariša Čolak, koji je predlagač izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, obrazložio je ovaj prijedlog.

Rekao je da je prijedlog usklađen sa Ustavom BiH, da nije diskriminirajući.

Dodao je da su u prijedlogu riješili pitanje Mostara.

- Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, da otklonim dileme, prigovori su bili i od stranaka i od medija da naš prijedlog nije u skladu s odlukama Evropskog suda, u slučajevima “Sejdić- Finci”, “Zornić protiv BiH” ili “Pilav protiv BiH. Nije moguće provesti odluke Evropskog suda, jer one ne tretiraju Ustav BiH - kazao je Čolak.

Kada bi htjeli implementirati odluke Evropskog suda, dodao je, trebalo bi promijeniti Ustav BiH.

- Predložili smo područja sa kojih se biraju članovi Predsjedništva BiH, to su tri područja – dva u FBiH i jedan u RS. Bošnjački član birao bi se sa cijelog područja FBiH, s tim da mora osvojiti jedan glas više na području gdje živi 85 posto Bošnjaka. Hrvatski član Predsjedništva BiH bio bi kandidat koji dobije barem jedan glas više sa prostora gdje živi 70 posto Hrvata.

Čolak je dodao da bi ovim doprinijeli - stabiliziranju odnosa Bošnjaka i Hrvata u FBiH i izbjegli da jedan narod bira drugog člana Predsjedništva.

- Po posljednjem popisu je moguće da Bošnjaci izaberu dva člana Predsjedništva iz FBiH.

Čolak je kazao da su prema dosadašnjem zakonu, Bošnjaci u FBiH  mogli izabrati izvršnu vlast.

- Našim prijedlogom želimo osigurati  jednak broj delegata svih naroda, s tim što imamo problema i ne možemo do kraja riješiti problem srpskog naroda, s tim da smo predlagali da se delegati srpskog naroda biraju sa područja na kojima žive – dodao je.

Dom naroda, kaže Čolak, nije dom kantona, nego ima zadaću da štiti konstitutivnost i ravnopravnost.

- Naš prijedlog rješava i pitanje Mostara i mislim da smo svi svjesni težine situacije u Mostaru, i da je ovako funkcioniranje nemoguće. Potpuno smo ispoštovali odluku Ustavnog suda i zadržali 35 vijećnika u Gradskom vijeću – rekao je Čolak.

Maksimalna kvota, dodaje, koja postoji jedino u Mostaru, je da niko ne može imati više od 15, a manje od zagarantovanih četiri vijećnika i jedan iz reda ostalih.

- U pet izbornih jedinica biramo 26 vijećnika, a devet sa kompenzacijskih listi. Na taj način rješavamo odluku Ustavnog suda i omogućavamo da se dogode izbori u Mostaru, koji bi konačno profunkcionirao kao i drugi gradovi. Ovim prijedlogom se ne stvara diskriminacija, jer u Mostaru postoji procedura zaštite vitalnog interesa i odlučivanje dvotrećinskom većinom. I dalje će ostati pitanje vrijednosti glasa u Mostaru – zaključio je Čolak.

13:00 Okončana je pauza na zahtjev Kluba poslanika HDZ-a. Lovrinović je pojasnio da su Klubu bile neophodne konsultacije. Povratkom poslanika HDZ-a u parlamentarne klupe, demantirane su špekulacije da bi poslanici HDZ-a mogli napustiti današnju sjednicu, zbog izvjesnog raspleta situacije u vezi Izbornog zakona BiH, koji, po svemu sudeći, neće dobiti podršku Predstavničkog doma. 

12:20 Hitni postupak izjašnjavanja o HDZ-ovom prijedlogu Izbornog zakona

Nakon rasprave pristupilo se glasanju o razmatranju zahtjeva Doma naroda za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku.

Nakon dva ponovljena glasanja izglasano je razmatranje ovog zahtjeva po hitnom postupku, sa 21 glas za, 16 protiv, bez suzdržanih glasova.

Nakon toga je predsjedavajući Kluba HDZ-a BiH zatražio polusatnu pauzu.

Iz ovog glasanja, jasno je da većina u Predstavničkom domu, usvajajući hitnu proceduru za prijedlog hrvatskih stranaka za izmjenama Izbornog zakona, ustvari želi obarati ovaj zakon, koji je u Domu naroda usvojen u julu.

I, dok je Klub poslanika HDZ-a tražio pauzu, da se konsultira oko novonastale situacije, po kuloarima Parlamenta BiH, već se pojavila informacija da postoji mogućnost da sjednica ovog doma bude i prekinuta.

12:17 Saša Magazinović (SDP) odgovorio je da HNS - jeste nevladina organizacija, barem na papiru

- Moj lični stav je da je to projekat koji služi HDZ-u da prvo ušutka, a onda i neutralizira ostale stranke. To što su predlagači ovog zakona članovi HNS-a, ne znači da je HNS predlagač – kazao je Magazinović.

Poslanik Zaim Backović (BPS) dodao je da HNS nije dobio glasove na izborima.

12:15 Predrag Kožul, poslanik HDZBiH, komentirajući konstataciju Saše Magazinovića, poslanika SDP-a, kako je "HNS nevladina organizacija“, kazao je da je Hrvatski narodni sabor udruženje parlamentarnih političkih stranaka u državi BiH i da to ima političku težinu. Kazao je i da HNS broji 600 ljudi.

Borjana Krišto (HDZBiH), predsjedavajuća Predstavničkog doma, kazala je da je nesporno da se uz naziv Kluba poslanika HDZ-a stoji i HNS. To je i vidljivo na internetskoj stranici Parlamenta BiH.

12:02 Lovrinović: HNS nije nevladina organizacija

Nastavljena je sjednica Predstavničkog doma PS BiH, nakon polusatne pauze, koju je u ime Kluba SDP-a BiH tražio Saša Magazinović.

Magazinović je kazao da su nakon pauze i konsultacija spremni da glasaju.

Nakon njega se javio Nikola Lovrinović (HDZ BiH), koji je odgovorio Magazinoviću da HNS nije nevladina organizacija.

- HNS nije nevladina organizacija. Žao mi je što vi bagatelizirate svaki prijedlog Kluba HDZ-HNS, jer vi bi najrađe zabranili rad HDZ-u BiH – dodao je Lovrinović.

11:30 Magazinović: Rijetko kad se dešava da predlagač, ovaj put Lovrinović, odbije ono što je predložio

Poslanik Saša Magazinović zatražio je polusatnu pauzu u ime Kluba SDP-a, kako bi se ovaj klub konsultirao o prijedlogu poslanika Nikole Lovrinovića (HDZ BiH), koji je predložio da zahtjev Doma naroda za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku bude oboren i razmatran po redovnom postupku.

- Rijetko kad se dešava da predlagač, ovaj put Lovrinović, odbije ono što je predložio – komentirao je Saša Magazinović.

Dodao je da je dobro da se razjasnilo ko je predlagač jer se spinuje da je to HNS, nevladina organizacija koja ne može biti predlagač.

- Ovaj zakon predložen je s namjerom da ne prođe, nego da se podignu tenzije, da se jedni predstave kao zaštitnici svog naroda dok završavaju svoj biznis. Treba uvažiti hitan postupak i hitno ga oboriti, da se završi farsa o ovom zakonu – poručio je Magazinović.

11:20 U raspravi o zahtjevu Doma naroda PSBiH, da se izmjene Izbornog zakona, predlagača Kluba hrvatskog naroda u tom domu razmatraju po hitnom postupku, Nikola Lovrinović  predsjedavajući Kluba poslanika HDZBiH, obrazložio je da nema ništa protiv da se odbije hitna procedura za ovaj zakon i da on ide u redovnu proceduru. Čak je predložio poslanicima da ne prihvate hitni postupak za ovaj zakon, a sve, kako je kazao, u cilju pokušaja pronalaska rješenja za izmjene i dopune Izbornog zakona, naročito u pogledu provedbe presuda Ustavnog suda BiH.  

11:15 Usvojen dnevni red

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je dnevni red današnje sjednice.

Odbijeni su prijedlozi Aleksandre Pandurević (SDS), Jasmina Emrića (A-sda) i Saše Magazinovića, za koji su se odnosili na različitu jezičku interpretaciju seta zakona o akizama.  

O prijedlogu Sadika Ahmetovića (Nezavisni blok), PD nije glasao, jer, kako je pojasnila predsjedavajuća Krišto, dva prijedloga zakona o istoj tematici ne mogu biti razmatrana.

10:34 Počela je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH. 

U raspravi o utvrđivanju dnevnog reda, zastupnica SDS-a Aleksandra Pandurević predložila je da se u dnevni red sjednice uvrsti tačka, u okviru koje bi bila formirana istražna komisija koja bi ispitala sve okolnosti u vezi s činjenicom da su izmjene Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda te izmjene Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, usvojeni u različitim tekstovima u Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine.  

Slične prijedloge, koji uključuju ispitivanje svih okolnosti u vezi tekstova navedenih zakona, te da Dom danas raspravlja o tome, iznijeli su i poslanici Saša Magazinović (SDP) i Jasmin Emrić (A-sda).

Predstavnički dom danas bi trebao razmatrati i zahtjev Doma naroda PSBiH da se po hitnom postupku razmatra Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, koji su u proceduru uputili HDZ i druge stranke s hrvatskim predznakom. Poslanici će se izjasniti i o izmjenama Izbornog zakona, koje predlaže SDA. Na dnevnom redu današnje sjednice nalazi se i Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH.

S dnevnog reda današnje sjednice skinut je Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Naime, na sjednici Ustavnopravne komisije ovog doma održane jutros, usvojen je zaključak da se traži mišljenje o ovom zakonu od Vijeća ministara BiH. Naknadna pojašnjenja i mišljenja za ovaj zakon tražili su članovi Komisije Borjana Krišto i Nikola Lovrinović, oboje iz HDZBiH.

Predlagači ovog zakona su poslanici Damir Arnaut (SBB), Saša Magazinović (SDP), Senad Šepić (Nezavisni blok), Maja Gasal-Vražalica (DF), Borislav Bojić (SDS), Hazim Rančić (SDA), Jasmin Emrić (A-sda) i Diana Zelenika (HDZ 1990).

Međutim, uprkos tome što je poslanik iz SDA Hazim Rančić podržao ovaj zakon, Šefik Džaferović, poslanik SDA i član Komisije, najavio je da će uložiti amandman kojim će tražiti da se iz teksta prijedloga izbaci zabrana da bliski srodnici izabranih i imenovanih zvaničnika mogu biti članovi upravnog odbora, skupštine, uprave ili menadžmenta javnih ustanova. Dosadašnjim zakonskim rješenjem zabrana se odnosila samo na to da srodnici zvaničnika nisu mogli biti na funkcijama u javnim preduzećima.

Tako, primjerice, Džaferoviću očigledno smeta što usvajanjem ovog zakona više ne bi bila moguća situacija poput sadašnje da je Sebija Izetbegović direktorica KCUS-a, dok je istovremeno njen suprug Bakir Izetbegović član Predsjedništva BiH. Bliski srodnici imenovanih i izabranih zvaničnika, prema novom zakonu, više neće moći biti, primjerice, ni dekani fakulteta.

Džaferović smatra da je to što je u ovaj prijedlog zakona uvedena zabrana u vezi javnih ustanova „kancer“ ovog zakona i da ga treba „odstraniti“. No, Džaferović je to tek pojasnio na insistiranje Senada Šepića, člana Komisije i poslanika Nezavisnog bloka.

Također, Džaferović je i dalje insistirao na tvrdnji da njegov stranački kolega Hazim Rančić nije potpisao prijedlog kojim se uvodi zabrana pozicioniranja srodnika funkcionera u javnim ustanovama, te je tu zabranu nazvao „politikanstvom i rezultatom manipulacija“. Replicirao mu je Damir Arnaut, poslanik SBB-a i predsjedavajući Ustavnopravne komisije, koji je kazao da je neozbiljno da se takve tvrdnje iznose bez argumenata i dokaza. Arnaut je podsjetio da su na prijedlogu ovog zakona radile veoma ozbiljne organizacije, kao i poslanici i da nije primjereno da se iznose ocjene bez ikakvih činjenica.

Inače, o tome je li neko od zvaničnika u sukobu interesa trenutno odlučuje Komisija Parlamenta BiH za sprečavanje sukoba interesa, što znači da političari u sukobu interesa odlučuju sami o sebi.

Novi prijedlog zakona predviđa formiranje komisije, čiji će predsjednik i članovi biti birani putem javnog konkursa, a kandidirati se neće moći oni koji su članovi ili su bili u članstvu neke partije u posljednjih pet godina.