"Bežično – nevidljivo, a bolno" naziv je kampanje koja se bori protiv nasilja nad ženama i djecom putem interneta i mobilne telefonije. Fokus kampanje je zaustavljanje nasilja putem interneta, a organizirana je u sklopu Inicijative za izmjenu i dopunu Krivičnog zakona FBiH radi stvaranja zakonodavnog okvira za sankcioniranje osoba koje vrše krivična dijela putem informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT).
Povodom toga, "One World Platform" i Centar ženskih prava organizirao je danas u Sarajevu neformalno druženje, na kojem su bile prisutne i sutkinja Adisa Zahiragić, novinarka Sanela Prašović-Gadžo i predstavnice medija, koje su razmijenile informacije vezane za ovu važnu temu.
Konstatirano je da je virtuelni svijet odraz društva, te da su u BiH sveprisutni negativni trendovi, kada je riječ o virtuelnom nasilju.
Negativno iskustvo
Posljednji od takvih negativnih iskustava doživjela je novinarka Prašović-Gadžo, koju je putem Facebooka na seksualnoj osnovi vrijeđao sekretar zamjenika generalnog sekretara Predsjedništva BiH Dženan Selimbegović. No, kada su mediji objavili tu informaciju, Prašović-Gadžo doživjela je još više neugodnosti, postavši meta gnusnih komentara od čitalaca portala.
Istaknuta novinarka i urednica emisije "Interview20" zapitala se ko je odgovoran za njenu sigurnost, jer je već u prošlosti naišla na zid, kada su u pitanju vrijeđanja, ali i ozbiljne prijetnje po život, koje su joj upućene putem društvenih mreža.
No, iako je policija locirala čovjeka koji joj je iz Francuske prijetio da će je ubiti, naše zakonodavstvo i pravosudni sistem pokazali su se punim manjkavosti.
- Država je odgovorna za sigurnost svojih građana, no ja se nisam uvjerila u to - rekla je Prašović-Gadžo.
Nije ona jedini primjer, internet se pokazao kao novi poligon za nasilje nad ženama, ali i kao institucija kojoj je teško nametnuti zakone.
Krivični zakon Bosne i Hercegovine nasilje, narušavanje ugleda i nanošenje drugih oblika štete putem IKT-a ne tretira, ne procesuira niti počinioce goni krivično.
Osim Krivičnog zakona BiH ni Ustav, kao ni Krivični zakon FBiH, te Zakon o zaštiti nasilja u porodici, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije ne bave se pitanjima online nasilja.
Preuzeti odgovornost
Zakonodavstvo u BiH nema jasno definirane odredbe, kada je u pitanju nasilje izvršeno putem savremenih tehnologija.
Donošenje holističkog i sveobuhvatnog zakonodavstva od ključne je važnosti za države koje žele preuzeti odgovornost za nasilje nad ženama.
Tokom druženja je rečeno i da je Radna grupa pripremila tekst Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakona za sankcioniranje počinilaca IKT nasilja.
Kako je istaknuto danas, neophodno je da se svi, od medija do predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, uključe kako bi se počeo rješavati ozbiljan problem nasilja nad ženama i djecom, u čijem se izvršenju koriste internet i/ili mobilna telefonija.
