Veliki naučnik Albert Ajnštajn (Einstein) svojevremeno je izjavio: "Nestanu li pčele sa planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života."
Pčele u ekosistemu imaju vjerovatno jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med, također doprinose našem ekosistemu na način da oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja biljaka ne bi bilo ni njenog ploda, pa tako ni hrane za nas i životinjski svijet. Na Zemlji se samo oko 10 posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele.
Opasnost od izumiranja
Posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu se pojavljuje fenomen pod nazivom "poremećaj raspada kolonija", colony collapse disorder (CCD). Radi se o misterioznom nestajanju pčela kao vrste.
Naučnici sumnjaju da je za ovaj problem zaslužna grupa pesticida pod imenom neoniktinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi devedesetih godina prošlog stoljeća. Danas upravo insekticidi te vrste spadaju među najčešće korištene. Smatra se da hemikalije iz pesticida uzrokuju smrt, a u blažem slučaju gubitak orijentacije kod pčela pri čemu se izgube, te umiru daleko od kolonije.
Pčelarstvo, kao privredna grana, daje dvije koristi: direktne – preko pčelinjih proizvoda meda, polena, propolisa, matične mliječi, voska i pčelinjeg otrova, i indirektne – oprašivanjem biljaka. Indirektne koristi od pčela čak dvadeset puta su veće od direktnih, što je potvrđeno mnogim istraživanjima. Prije svega, zato što su pčele, jedna od najrasprostranjenijih životinjskih vrsta na zemlji.
Proizvodnja maline u BiH
Bosna i Hercegovina posljednjih godina sve više postaje prepoznatljiva po proizvodnji maline, koja bilježi obimnu ekspanziju na cjelokupnom području.
Proizvodnja malina donosi relativno brz povrat uloženih sredstava i daje mogućnost zapošljavanja ruralnog stanovništva u BiH. Malinarstvo je zanimanje budućnosti, barem u situaciji u kojoj se trenutno nalazi naša zemlja. Uz vrlo mala ulaganja, povrat svojih sredstava i prvu zaradu proizvođači mogu očekivati u relativno kratkom periodu.
Upravo zbog povećanja malinjaka širom BiH povećao se i broj izumiranja pčela, što bilježe statistike iz godine u godinu. Glavni uzrok su pesticidi koji se koriste u zaštiti maline, a koji imaju poguban učinak na pčele.
Prskanje malinjaka
Prvo proljetno prskanje malinjaka obavlja se po završetku vezivanja izdanaka, kada je malina u fazi bubrenja pupoljaka i odmah kada se pojave prvi zreli listovi, poznatiji u narodu kao mišije uši. Ovo prskanje obavlja se zbog sprečavanja uvenuća pupoljaka i sušenja izdanaka, ali i zbog suzbijanja korova.
Drugo proljetno prskanje u aprilu obavlja se pred početak cvjetanja za suzbijanje bolesti poput didimele, antraknoze, plamenjače izdanka i hrđe, ali i zbog suzbijanja štetočina kao što su lisne vaši, malinine mušice i cvjetojeda, rutave bube, malininog smotavca.
Ovo je, također, period kada pčele izlaze iz svojih košnica i traže cvijetne plodove.
To je glavni problem, kako su primijetili pčelari, treba se naći zajednički jezik i dogovor kada se vrši prskanje da pčelari u lokalnim mjestima budu obaviješteni od poljoprivrednih uzgajivača, kako ne bi puštali pčele za vrijeme prskanja i tretiranja poljoprivrednih kultura.
Ni po jednom programu zaštite maline, one se ne prskaju u doba cvjetanja. Osim što od takvog prskanja nema nikakve koristi, ono usput ubija glavnog oprašivača malina. Pod štetno prskanje ovdje se podrazumijeva upotreba pesticida. Po zakonu, voćar mora ispoštovati to da se prskanje mora obaviti prije cvjetanja.
Nesavjesnost
- Zbog nesavjesnih malinara koji prskaju zaštitna sredstva u po bijela dana, moje pčele su počele ugibati. Nakon 70 godina tradicije u pčelarstvu, morao sam iz Gluhe Bukovice kod Travnika pčele odvesti na pašu kod Doboja - kazao je pčelar Kasim Selava.
- Ima savjesnih ljudi koji poštuju pčelu i znaju njezinu vrijednost te zaštitna sredstva stavljaju uvečer ili rano ujutro. Naše društvo ‘Propolis’ gazduje sa 1.700 pčelinjih zajednica. Smatram da moramo zajedno s malinarima postići dogovor da se prskanje zaštitnim sredstvima najavi najmanje dan prije, da se prska kasno uvečer ili rano ujutro kada su pčele u košnicama. Ovako gubimo svi. Pčela ugiba, ne pravi med, a ko će malinu oprašiti - dodaje predsjednik pčelara iz Novog Travnika Šefik Herceg.
Pčelari zbog tretiranja voća, odnosno prskanja, trpe značajne štete. Tako pčele često postaju žrtve zaštite bilja.
Iz Kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva upozorili su voćare na sve čega se trebaju pridržavati da bi zaštitili pčele.
Pčelari su podržali ovu ideju te dodali da je najbolje djelovati zajednički. Naime, kako je kazao Salih Lupčević, sekretar Pčelarskog društva „Propolis“ iz Novog Travnika, pokušat će u dogovoru s voćarima izbjeći štete.
- Sve je više ljudi koji uzgajaju maline. Mi smo tražili od voćara da nam jave dan prije i da prskanje izvode navečer da bismo mi mogli zatvoriti pčele - rekao je Lupčević.
Naglašava da svake godine trpe štetu zbog zaštitnih sredstava, iako tačne brojke nemaju, jer ne vode evidenciju.
Pčelari trpe štetu.
- Od zaštitnih sredstava pčele umiru, prenose otrove i na larve i jaja, odnosno na radilice koje se u novoj generaciji pojave svakih 45 dana. Ljudski se dogovoriti da niko ne trpi štetu je lijepo, samo je pitanje koliko će se provoditi. Pčelari bi sigurno voljeli da zakonodavac to sve uokviri i da se zna šta je čija obaveza - rekao je Lupčević.
