Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović večeras je u Istanbulu prisustvovao otvaranju 27. sjednice Evropskog vijeća za fetve i istraživanja.

20 godina

Ovim povodom reis se obratio prisutnima na uvodnoj sesiji četverodnevnog skupa, kojim se ujedno obilježava 20 godina djelovanja ove organizacije kojom predsjedava dr. Jusuf el-Kardavi.

Vijeće će se baviti pitanjima muslimanskih manjina u zapadnoj Evropi te elaborirati više pitanja iz porodičnog prava, prijepornih pitanja oko utvrđivanja vaktije u nekim zemljama, halal ishrane i drugih pitanja specifičnih za evropski kontekst.

Na kraju će biti usvojena i zajednička deklaracija, prenosi MINA.

- Koristim ovu priliku da se zahvalim našim domaćinima iz Turske i svima koji su se pobrinuli da se danas nađemo ovdje. Molim Uzvišenog da ih nagradi. Zahvaljujem se i dr. Husejnu Halaviju na brizi za rad Vijeća - kazao je na početku svog obraćanja reis Kavazović.

Posebno je zahvalio šejhu dr. Jusufu el-Kardaviju, koji je jedan od prvih "koji je uvidio potrebu da se pitanjima muslimanskog prisustva u Evropi bavimo institucionalno".

- On je među muslimanskom ulemom u islamskom svijetu prvi koji je razumio nas iz Evrope i shvatio da evropski muslimani ne mogu preuzimati gotova šerijatsko-pravna rješenja i fetve iz većinskih muslimanskih zemalja - rekao je Kavazović.

Propisi vjere

Ukoliko bismo zajedno pratili poslaničku misiju Muhameda, a.s., nastavio je reis, vidjeli bismo da je on razumijevao i poštovao kontekst u kojem je živio i djelovao.

- Imamo toliko primjera da su se čak i propisi vjere prilagođavali kako bi odgovarali okolnostima u kojima su tadašnji ljudi živjeli i kako bismo pratili njihovo duhovno, ekonomsko i svako drugo stanje. Tako se možemo prisjetiti da su i propisi vjere dolazili postepeno. Aiša, r.a., je jednom prilikom rekla: "Da je prvo od Kur'ana objavljeno nemojte piti alkohol i nemojte činiti blud niko se ne bi povinovao". Mekanski period Muhamedove, a.s., poslaničke misije se jasno razlikovao od onog medinskog koji je uslijedio nakon hidžre. Čak je i dužina sura bila u skladu sa okolnostima - riječi su Kavazovića.

Evropsko vijeće za fetve i istraživanja, ističe, baštini ovaj poslanički nauk, njegov miraz, ono je to koje revnosno zagovara potrebu da se pri izdavanju fetvi u obzir uzimaju okolnosti u kojima ljudi žive.

- Ono što su muslimani imali i koristili kroz svoju historiju i čemu ih je podučio i sam Poslanik, a.s., prve generacije ashaba i osnivači mezheba jeste da se koriste idžtihadom. Za budućnost muslimana u Evropi je od suštinskog značaja da vrata idžtihada ostanu otvorena. Etičke norme i temeljni nauk vjere se ne mijenja. Oni se ne prilagođavaju "vremenu", nego se "vrijeme" oblikuje prema njima. Ali pravna rješenja utemeljena na njima moraju u obzir uzeti okolnosti (zuruf) u kojima ljudi žive - poručio je reis.

Muslimani u Bosni, na Balkanu i u ostatku Evrope, naglasio je Kavazović, susreću se s porastom islamofobije, mržnje prema muslimanima, njihovog etiketiranja i sumnjičenja.

- Tome su doprinijeli i neki neodgovorni muslimani koji su prekršili svete principe islama i svojim postupcima postali svjedoci protiv nas i našeg dina. Muslimani moraju učiniti sve da te neodgovornike vrate u okvire islama, a onda sve što mogu da predstave islam i njegovu civilizaciju u pravom svjetlu. Nažalost, to je sve teže jer se u Evropi jedan ekstremizam i populizam hrani drugim. Zato je naša odgovornost veća - ističe Kavazović.

Prema njegovim riječima, potrebno je razviti sistematski i institucionalni odgovor na islamofobiju i uspon radikalne desnice.

- Ali tom problemu ne trebamo pristupati kao problemu samo muslimana. Netolerancija i isključivost bilo koje vrste su problem čitavog društva. Zato u ovim inicijativama muslimani ne trebaju nastupati sami. Mi trebamo biti partneri s evropskim vladama, nevladinim sektorom i drugim vjerskim zajednicama. To je naš zajednički problem kao što su naš zajednički problem ekstremisti koji u ime islama čine zločine. Postoje samo dobri i loši ljudi. I mi trebamo u Evropi praviti koaliciju dobrih ljudi - dodao je Kavazović.

Od prvog kontakta muslimana sa Kiprom, polovinom sedmog stoljeća, do danas islam je i evropska religija.

- Nije bilo godine niti desetljeća da muslimani sa svojom vjerom i civilizacijom nisu bili dio evropske svakodnevnice. I judaizam i kršćanstvo su u jednom periodu historije došli u Evropu sa Bliskog istoka. Islam je kao i judaizam i kršćanstvo i evropska religija. Tako je bilo, tako će i ostati - ističe reis.

Zato je naše čvrsto stajalište, poručio je, da se podjednako može biti i musliman i Evropljanin.

- Dokaz tome su bosanski muslimani - Bošnjaci, naša braća Albanci i drugi autohtoni muslimani Balkana i istočne Evrope.  Mi u Bosni smo spremni podijeliti svoje iskustvo življenja islama sa našom braćom koji su od Evrope načinili svoj dom, kao što smo i spremni učiti iz iskustava drugih. Zato nam trebaju platforme kao što je ovo Vijeće gdje ćemo slobodno promišljati našu budućnost u Evropi. Na kraju, molim Uzvišenog da nam da snage da zarad budućih generacija muslimana budemo na nivou zadatka - zaključio je reis Kavazović.