Republika Srpska kao manji bh. entitet nema pravo da samostalno usvajanjem Deklaracije o vojnoj neutralnosti određuje vanjsku politiku Bosne i Hercegovine, kazao je u razgovoru za „Avaz“ ugledni američki analitičar i profesor s Univerziteta “John Hopkins” u Vašingtonu Danijel Server (Daniel Serwer).   

Članstvo u NATO-u

Server smatra da RS, kao i mnogobrojne savezne države u okviru Sjedinjenih Američkih Država, imaju pravo na svoje mišljenje.

 - Ali, mora se naglasiti da RS ne može samoinicijativno određivati vanjsku politiku BiH, a možda i iste te poslanike u NSRS treba podsjetiti da više nemaju svoju vojsku da bi mogli zauzimati stavove koji se tiču Oružanih snaga BiH i NATO-a - smatra Server.

Dodao je da donekle razumije zašto vladajuća elita u RS želi izbjeći članstvo u NATO-u.

- Prvenstveno je to tako jer uz punopravno članstvo u NATO-u dolazi i odgovornost koju i oni moraju snositi. Ali, mora se znati da te elite neće još dugo moći održavati ovakav stav - zaključio je Server.

Dubiozna nagrada

On je prokomentirao i nedavnu posjetu predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji.

 - Iako su pojedini politički analitičari isticali da bi zbog „Agrokora“ i „Sberbanke“ Hrvatska mogla postati novo uporište Rusije na Balkanu, ja sumnjam u tu mogućnost. Mislim da ta dubiozna nagrada pripada Republici Srpskoj i možda nekim političarima u Srbiji – smatra Server.

Šta može Turska

Komentirajući nedavnu najavu predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) o pokretanju razgovora o promjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma, Server kaže da to nije nova ideja u međunarodnoj zajednici.

- Predsjednik Turske ima pravo da predloži izmjene Dejtonskog mirovnog sporazuma. SAD su to uradile prije deset godina. Ali, uvjeren sam da sama Turska neće moći pokrenuti ozbiljnu raspravu o ovoj temi. Za bilo kakav ozbiljniji razgovor Turska će morati naći saveznike. Tačnije, naći države koje će podržati ovu ideju, a koje će to biti države, ovisit će o smjeru u kojem Turska želi ići s izmjenama - naglasio je Server.

Rusofilija je ozbiljna bolest

Prema Serverovim riječima, rusofilija koju možemo vidjeti u manjem bh. entitetu ozbiljna je bolest koja slabi političko djelovanje, odgađa političku i, možda bitnije, privrednu reformu u državi.

 - Žrtve ove stagnacije prije svega su građani, koji se zbog svega osjećaju manje sigurno. Svim onim skepticima koji ne vjeruju da rusofilija kao bolest postoji, preporučio bih da razgovaraju s građanima Gruzije, Moldavije i Ukrajine koji trenutno na svojoj koži osjećaju posljedice te bolesti - istakao je Server.