Kriptovalute ili virtuelne valute postoje samo na internetu. Nije ih izdala niti ih nadzire banka. Kriptovalutama se plaća na internetu, ali, formalno gledajući, one nisu novac.
Kriptovalute funkcioniraju kao elektronski zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u elektronskim novčanicima na internetskim stranicama koje pružaju takvu uslugu.
Prevaziđenost novca
Najpoznatiji među kriptovalutama je bitkoin (bitcoin), koji je globalno prihvaćen za plaćanja na internetu, iako nije izdat od centralne banke, niti se veže uz račune kod poslovnih banaka, pa tehnički nije novac.
Osim što kriptovalute služe za plaćanja na internetu, njima se trguje kao i svakom drugom valutom i vrijednost im se s vremena na vrijeme drastično mijenja. Jedan bitkoin je na početku 2015. godine vrijedio 217 dolara, a početkom maja ove godine 1.286 dolara!
Nastanak kriptovaluta može se označiti kao dolazak novog globalnog bezgraničnog sistema bez posrednika i skupih interkontinentalnih transakcija. Kao jedan od najbitnijih razloga nastanka samih kriptovaluta smatra se prevaziđenost novca u smislu njegovog doštampavanja bez pokrića, mogućnosti falsificiranja, zahvaljujući današnjoj tehnologiji koja je dostupna, kao i sve skuplje proizvodnje.
Kriptovalutama nije potrebna tolika infrastruktura u vidu filijala i ekspozitura i svaka platna procedura se odigrava izuzetno brzo i bez posrednika. Nemogućnost falsificiranja kriptovaluta upravo zbog njenog kompleksnog načina nastanka predstavlja još jednu bitnu komparativnu prednost u odnosu na „živi keš“.
Stručnjaci govore da bi bitkoin mogao postati „savršena“ valuta i otkrivaju da u BiH još ne postoji sistem koji omogućava plaćanje digitalnim valutama.
Oprema za kopanje
- Nisam naišao na mjesto u BiH gdje bih nešto mogao plaćati kriptovalutama, mada je moguće kupiti bitkoine od privatnih lica, kao i opremu za kopanje. Ne mogu reći da li su kriptovalute zaživjele u BiH ili ne, jer je sama paradigma tehnologije koja omogućuje postojanje kriptovaluta bazirana na modelu decentralizovanih transakcija koje ne zavise od teritorija i legislative - istakao je za „Avaz“ programer Nenad Golubović.
On dodaje da mnogi u BiH rade s kriptovalutama, ali tvrdi da ne postoji formalno udruženje za BiH. Golubović dodaje da za tim i nema potrebe.
- Za pojedinca je potrebno da na svoj računar instalira „novčanik“ za neku od kriptovaluta. Time dobija jedinstvenu adresu na koju može primati i sa koje može slati iznose kriptovaluta koje želi - kazao je Golubović.
Bitkoin postoji od 2009. godine i mnoge zemlje su ga već usvojile kao regularan i legalan način trgovanja. Tokom ove godine Japan i Australija su zakonski regulirali korištenje bitkoina, a očekuje se da će se to uskoro desiti i u Južnoj Koreji.
Vrlo jednostavno
Aleksandar Ješić iz Prijedora je doktor stomatologije i java programer. Bitkoinom i drugim kriptovalutama bavi se tri godine.
- Bitkoin je javni digitalni decentralizovani novac. Malo zvuči komplikovano, ali u principu je vrlo jednostavno. Javni znači da je svima dostupan, a decentralizovani znači da niko nije vlasnik bitkoina, već su vlasnici svi koji ga trenutno koriste - rekao je Ješić.
Prema njegovim riječima, iza bitkoina i drugih kriptovaluta stoji tehnologija „pablik blokčejn“.
- Za “blokčejn” možemo reći da je jedan veliki fajl u kome su zapisani svi prethodni, ali i budući vlasnici bitkoina. To je veliki fajl koji se nalazi na internetu i koji se svakih deset minuta povećava za jedan novi blok, odnosno jedan megabajt i u taj megabajt se upisuju sve transakcije koje se obave između ta dva bloka - kazao je Ješić.
Provjera je moguća i laka
Mnogi misle da se kriptovalutama bave kriminalci, odnosno da ga koristi crno tržište i da su transakcije anonimne.
- To nije tačno. Blokčejn koji se nalazi iza bitkoina sadrži zapisane sve transakcije od početka postojanja bitkoina, sve vlasnike bitkoina bez imena i prezimena. Vlade, kao i korisnici, mogu da preko interneta provjere sve bitkoin adrese, koliko ima novca na njoj i s koje na koju adresu je novac išao - kazao je Ješić.
