Munara fočanske ljepotice ponovo krasi obalu Ćehotine, a radnici fojničke firme “Kara drvo” zidaju centralnu kupolu Aladža džamije. Njeno ponovno uzdizanje iz pepela svojim je stihovima, napisanim još prije 16 godina, najavila Renka Rašidkadić.
Dugogodišnja pravnica u penziji već 20 mjeseci ne može iz svoga stana u Donjem Polju, izdale su je noge, kaže, ali se obnovi Aladže mnogo raduje, kao da radove svojim očima gleda.
Ograda i pokrov
- A znam da ćeš jednog dana izronit' iz bistre Drine, ljepša neg' gorska vila. I da ćeš stati na svoje mjesto, da ćeš biti ista k’o prije, ovdje gdje vječito si bila – napisala je Renka 2001., kada je prvi put nakon povratka iz izbjeglišta stala na zgarište Aladže.
Na gradilištu, svaki kameni blok pažljivo se ugrađuje u veliko kube, krov džamije na visini od skoro 18 metara.
– Male kupole su završene ranije, a trenutno radimo veliku kupolu, bolje rečeno kube. Imamo još, otprilike, trećinu da završimo. Veoma je zahtjevan posao i potrebno je poznavati materiju. Koristi se krečni malter bez cementa tako da on mora imati proces slijeganja, mora popuniti praznine. Sretni smo što imamo priliku da unesemo dio sebe u ovaj objekt – kaže Nusret Akšamović iz firme “Kara drvo”.
Munara je uglavnom završena, potrebno je još uraditi ogradu na šerefetu i olovni pokrov s alemom tako da će njena visina biti skoro 40 metara.
Ostatke prijeratne džamije, koji su rasuti i više kilometara naokolo, radnici svakodnevno dovoze u harem, obrađuju ih i vraćaju na staro mjesto. Posao je težak, posebno na visokim temperaturama, ali sve će se, kako kažu, isplatiti kad Aladža primi prve vjernike.
U haremu džamije sreli smo fočanskog imama Dženana Krajišnika, a iako je prije samo tri mjeseca stigao iz Zenice, s uzbuđenjem i toplinom u glasu govori o Aladži.
- Radovi dobro i lijepo napreduju i vrlo smo zadovoljni. Aladža je nazivana i Šarenom džamijom, jer je bila bogata kaligrafijom tako da će, nakon grubih radova, trebati dosta vremena da se ponovo na isti način ispiše kaligrafija. Privode se kraju i radovi na pomoćnom objektu, imamskoj kući, gdje bih se uskoro trebao useliti – kaže Krajišnik.
Osim džamije i imamske kuće, planirana je i gradnja restorana, čajdžinice te suvenirnice.
Sa završetkom Aladže Foča će dobiti treću džamiju obnovljenu nakon rata. Otvorenje Careve džamije u maju ove godine za povratnike je bio veliki znak da je suživot na ovim prostorima ponovo moguć.
Salem efendija Ćemo, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Foča, zadovoljan je što je Aladža dočekala Kurban-bajram s izgrađenom munarom.
- Ovdje se radi vrlo složen posao, jer se kamen dovlači i obrađuje. Svjedoci smo kako se Šarena džamija polako izdiže i poprima svoj pravi oblik. Naša ljepotica je stoljećima privlačila vjernike iz svih krajeva svijeta – ističe Ćemo.
Izgrađena 1549., a srušena 1992. godine
Aladžu džamiju izgradio je 1549. godine Hasan Nezir, koji je bio bliski saradnik Mimara Sinana. Džamija je srušena u avgustu 1992., a njeni ostaci pronađeni su na dvije lokacije, nedaleko od mjesta gdje se nalazila.
Mali muzej
- Dobili smo dozvolu i za gradnju malog muzeja, u kojem će biti izloženi predmeti u vezi s Aladžom. Uspjeli smo pronaći stare ploče s natpisima na arapskom jeziku, koje će se naći u muzeju – govori Krajišnik.
