Bosanci i Hercegovci bi se uskoro mogli susresti s još jednom preprekom u planiranju putovanja po Evropi. Pojedine države članice EU, poput Njemačke i Francuske, razmatraju uvođenje potpune zabrane prometa automobila s dizelskim motorom da bi se oni zamijenili nekom od ekološki prihvatljivih opcija.
Da bi ovakva odluka mogla predstavljati značajan problem za bh. građane, najbolje govore podaci BH auto-moto kluba (BIHAMK) jer je prošle godine registrirano više od 990.000 vozila, od kojih je 70 posto onih s dizelskim motorom, a oko 28 posto benzinskim, dok je broj vozila koja koriste alternativna goriva zanemariv.
Polovni automobili
Također, oko 70 posto svih registriranih automobila starije je od 15 godina. Nadalje, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u toku prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno više od 33.000 vozila, uglavnom iz zemalja EU, a od ukupnog broja uvezenih 27.372 su polovni automobili.
Sudski vještak saobraćajne struke, ekspert iz oblasti cestovnog saobraćaja s UN-ovom licencom Ševal Kovačević za „Avaz“ je kazao da je jasno da dizel-motori zagađuju više nego benzinski, jer kod njih veliki dio goriva ode u ispušni sistem, a da ne bude sagoren.
- Što se tiče ukidanja ili zabrane, mislim da to nije realno u skorijem vremenu. Tačnije, nije realno da se takva odluka provede preko noći. Moguće je rješenje da se eventualno odredi rok od možda deset godina, u kojem će se postepeno zabraniti korištenje vozila s dizel-motorima - kazao je Kovačević.
On ističe da ovakva odluka izaziva više posljedica i prilagođavanja društva te da je veoma složena za provođenje.
- Više je aspekata pa tako se, naprimjer, moraju prilagoditi i proizvođači. Eventualno bi se moglo odrediti da sljedeća godina bude ujedno i posljednja kad će kompanije proizvoditi dizel-motore, pa tek onda za deset godina možete reći da ih više neće biti na cestama - istakao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, postoji i druga opasnost, da se BiH s tom zabranom pretvori u odlagalište za zabranjene dizelaše iz Evrope.
- To je moguće, ali treba podsjetiti da je trenutno na snazi odluka da postoji granica kod uvoza vozila, a to je EURO 4 norma motora - pojasnio je Kovačević.
Maksimalna starost
Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH za „Avaz“ su kazali da norma EURO 4, koja se u zemljama EU pojavljuje 2005. odnosno 2006., kod nas primjenjuje od 1. aprila prošle godine i podrazumijeva uvoz vozila maksimalne starosti do 10 godina.
- Uvođenjem standarda EURO 4 usklađeni su najniži tehnički zahtjevi vozila s evropskim normama u ovoj oblasti te su smanjeni zagađenje okoliša i opasnost po zdravlje ljudi. Prilikom donošenja Odluke o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila u postupku homologacije, prije svega, vodilo se računa o ciljevima koje treba ostvariti, a to je povećanje ekološki prihvatljivijih vozila u prometu u BiH, uz uzimanje u obzir drugih parametara, kao što su, između ostalog, stepen razvijenosti privrede i moguća opterećenja koje Odluka može prouzrokovati - pojasnili su iz Ministarstva.
Problem predstavlja i autobuski saobraćaj
- Postoji više problema u vezi s ovom odlukom, među kojima je međunarodni autobuski saobraćaj, jer su autobusi u većini slučajeva pogonjeni dizel-motorima. Eventualno bi mogli prijeći na prirodni plin, jer bi bilo nelogično da prelaze na benzin. A u roku od deset godina možemo očekivati i ekspanziju električnih vozila - smatra Kovačević.
