Tema Pelješkog mosta, nakon dužeg vremena, ponovo je aktuelna i prijeti novim zatezanjem odnosa između Hrvatske i BiH, zahvaljujući, prema svemu sudeći, zakašnjeloj reakciji SDA-ovih političkih predstavnika, koji su ponovo problematizirali ovaj most, koji bi, navodno, ugrožavao interese BiH.
Nije mu jasno
V. d. generalnog sekretara SDA Halid Genjac nedavno je na vanrednoj pres-konferenciji izjavio da Predsjedništvo BiH nikada nije dalo saglasnost za početak gradnje ovog mosta te da trenutni plan Hrvatske ugrožava interese BiH, krši međunarodne konvencije te da mu je stoga nejasno kako je Evropska komisija mogla odobriti sredstva za gradnju ovog mosta.
Genjac je istakao da most ugrožava nesmetan pristup Neumu te da će njegovom gradnjom BiH biti onemogućeno da postane pomorska država. Međutim, Genjac nije odgovorio zašto on i SDA nisu ranije reagirali po ovom pitanju. Naime, konsultacije s Hrvatskom u vezi s Pelješkim mostom traju već nekoliko godina. Tako je 2015. godine formirana komisija koja je bila zadužena za pregovore, a koji su nedavno završili.
Ta komisija iznijela je hrvatskoj strani zahtjeve BiH koji se tiču dimenzija i tehničkih karakteristika mosta, a svi oni su usvojeni od Hrvatske iako je to značilo rekonstrukciju planova i bitno višu cijenu mosta.
Tako je, prema prvobitnom planu, most trebao biti visok 22 metra, a prema zahtjevu BiH - 56, što je i usvojeno. BiH je nadalje tražila veći razmak između stubova, što je, također, Hrvatska usvojila, čime je BiH dobila pet paralelnih uplovnih puteva od po 278 metara.
Nakon toga, taj izvještaj prihvatilo je Vijeće ministara BiH, kojim predsjedava Genjcov stranački kolega Denis Zvizdić, koji je bio uključen u sve pregovore i imao sve informacije na raspolaganju. Izvještaj je potom poslan Predsjedništvu BiH.
Da je u cijeli proces definiranja tehničkih karakteristika bila uključena i BiH, potvrđeno je za „Dnevni avaz“ iz Evropske komisije (EK). Naime, na naš upit o tome portparol Andreana Stankova nam je kazala da je EK prije mjesec odobrila 357 miliona eura za gradnju ovog mosta te nas podsjetila na tadašnje saopćenje u kojem se navodi sljedeće:
- Projekt je pripreman u konsultacijama s vlastima Bosne i Hercegovine.
Nakaradna logika
No, hajmo na trenutak prihvatiti nakaradnu logiku koja izbija iz najnovijeg ispada SDA da su „svi protiv nas“. Ako je tako, zašto se nije išlo na sud? Slovenski primjer više je nego poučan.
Nadalje, ako je vlasti postalo bitno pitanje mosta i, posebno, status Neuma, kako to da se u taj grad iz BiH de facto ne može doći? I to već decenijama. Da je SDA istinski bitno ovo pitanje, put do Neuma preko Svitave davno bi bio moderna saobraćajnica, a ne, kako je već predugo vremena, cesta koje bi se postidjeli i u najsiromašnijim zemljama svijeta.
Očito je da je „naknadna pamet“ iz SDA izvorište našla u istoj onoj bolesnoj logici koja je inicirala u startu propali projekt revizije presude pred Međunarodnim sudom pravde u slučaju protiv Srbije. I tada su inicijatori znali da ulaze u blamažu svjetskih razmjera, ali su je proveli. Da bi narodu pokušali podvaliti priču da oni „nešto rade“, da „štite Bošnjake“, „bore se za žrtve“, ali, eto, „cijeli svijet je protiv nas“.
Za razliku od „revizije“, eventualno rasplamsavanje sukoba s Hrvatskom BiH bi enormno koštalo. Jer se Sarajevo ne bi svađalo sa Zagrebom, već s Briselom. BiH je, kroz proces prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, imala test svađe s Briselom i izvukla je grdan deblji kraj.
No, ne čudi da SDA želi taj sukob. Pa njima nipošto ne odgovara integriranje BiH u evropske tokove, a ponajmanje naše članstvo u EU. Halabukom se, također, upadljivo nastoji prikriti i notorna činjenica da je SDA od početka uključena u sve detalje ovog velikog hrvatskog projekta.
Tehničke karakteristike mosta
Prema projektu, most bi bio dug 2,4 kilometra i 55 metara širok. Imao bi po četiri saobraćajne trake. Šest centralnih nosećih stubova bilo bi razmaknuto po 278 metara.
