Faruk Balijagić, jedan od advokata (drugi je Josip Muselimović) koji je pred Vrhovnim sudom branio Edina Garapliju, bivšeg pripadnika AID-a osuđenog na 13 godina zatvora, gloduru nekadašnjeg printanog izdanja sedmičnika “Slobodna Bosna” Senadu Avdiću dao je intervju koji je objavljen 7. septembra 2000. godine, a u kojem je pod naslovom “U požaru u AID-u izgorjela je dokumentacija o slučaju Garaplija” govorio o tada predstojećem sudskom procesu i otkrio šta se zbivalo nakon što je Dom za ljudska prava BiH u julu 2000. presudio obnavljanje sudskog procesa.
Proces desetljeća
- Petnaest dana prije požara u AID-u tražio sam od federalnog tužitelja Sulje Babića da izuzme dokumentaciju o operaciji "Orao"
- Nedžad Herenda nije kidnapiran, nego je priveden i saslušan, na što je Garaplija bez službenog naloga imao pravo
- Tužitelji i istražitelji Međunarodnog tribunala u Hagu su šokirani da lokalno tužiteljstvo nije pokrenulo postupak protiv Herende i pripadnika "Ševa", čije je zločine Garaplija otkrio
- Suđenje Garapliji pratit će brojne međunarodne organizacije i novinari - najavio je Senad Avdić u uvodu intervjua 7. septembra 2000. godine, u kojem dalje podsjeća:
- Još nije određen tačan datum, ali je izvjesno da će obnovljeni sudski postupak protiv Edina Garaplije pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine početi u narednih desetak dana. Podsjetimo, prije tačno dva mjeseca Dom za ljudska prava BiH donio je presudu kojom nalaže Vladi Federacije BiH da obnovi proces protiv Garaplije, koji je 1997. godine osuđen na trinaest godina zatvora zbog otmice i pokušaja ubistva Nedžada Herende. Ovu presudu izrekao je Kantonalni sud u Sarajevu, a potvrdio Vrhovni sud Federacije. Dvije godine kasnije, dakle ovih dana, ponovno suđenje bivšem pripadniku tajne policije AID-a izaziva ogromno interesiranje domaće i inozemne javnosti. Brojni domaći i međunarodni mediji, ali i specijalizirane organizacije za zaštitu ljudskih prava, najavili su prisustvo ovom "sudskom procesu desetljeća".
Edin Garaplija, koji se tokom suđenja branio šutnjom, progovorio je tek u jesen 1998. godine iznoseći frapantne činjenice o mnogim nerasvijetljenim događajima iz ratnog Sarajeva. Njegovo svjedočenje o zločinačkim djelatnostima terorističke skupine "Ševe", formirane po nalogu najvišeg državnog i policijskog vrha, zaprepastilo je javnost. Iskazi koje je tokom ispitivanja jedan od lidera te skupine Nedžad Herenda priznao svom isljedniku Garapliji zaustavljali su dah. Posljednjih mjeseci Garaplija je bio čest gost u uredima istražitelja Tribunala u Hagu, gdje je prezentirao svoja saznanja o zločinima počinjenim u Sarajevu tokom rata.
Povoljniji tretman
Nakon presude Doma za ljudska prava, Edin Garaplija je dobio mnogo povoljniji tretman u Kazneno-popravnom zavodu u Zenici. Dozvoljene su mu posjete obitelji preko vikenda. Ovih je dana dobio dopust od desetak dana da bi se u Sarajevu što temeljitije pripremio za odbranu pred Vrhovnim sudom. Kako smo saznali, on će pred Vrhovnim sudom govoriti puna tri dana dok je za njegove odvjetnike Faruka Balijagića i Josipa Muselimovića rezerviran jedan dan. I Garaplija i njegov advokatski dvojac uopće ne sumnjaju da će presuda Vrhovnog suda biti oslobađajuća.
Edin Garaplija ne želi govoriti za medije jer kaže da je potpuno usmjeren na pripremanje svoje odbrane. O najnovijim činjenicama vezanim za proces pred Vrhovnim sudom razgovarali smo sa njegovim odvjetnikom Farukom Balijagićem.
Gospodine Balijagiću, što se dešavalo nakon presude Doma za ljudska prava o obnovi postupka protiv Edina Garaplije?
- Šestog jula, kada je Dom za ljudska prava donio odluku o obnavljanju sudskog postupka Edinu Garapliji, moj kolega Josip Muselimović i ja napravili smo žalbu Vrhovnom sudu Federacije i ona je uručena Ministarstvu pravde Vlade Federacije koje ju je proslijedio Vrhovnom sudu na rješavanje.
Šta su osnovni zahtjevi, odnosno elementi te žalbe?
- Od Vrhovnog suda mi tražimo da se presuda ukine zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, bitne povrede kaznenog zakona i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Dali smo Vrhovnom sudu mogućnost da sam odbije optužnicu protiv Edina Garaplije i donese oslobađajuću presudu. Kada sam razgovarao s gospodinom Venceslavom Ilićem, tražio sam da ažurira ovaj predmet. Ja sam, naime, odmah nakon odluke Doma za ljudska prava imao čvrste informacije da su aktuelne vlasti u Sarajevu bile šokirane odlukom Doma za ljudska prava jer nisu računale na takvu odluku.
Dom za ljudska prava je dugo oklijevao da se ozbiljnije uključi u ovaj slučaj. Nije to učinio sve dok se u slučaj Edina Garaplije nije uključilo Tužiteljstvo Suda za ratne zločine u Hagu koje istražuje neke od zločina kojima se bavio i Garaplija. Tek nakon što je Tužiteljstvo Tribunala poodmaklo u istrazi, Dom za ljudska prava se ozbiljnije angažirao.
Tajni agent
Kakve su bile reakcije Vrhovnog suda na odluku Doma za ljudska prava?
- Vrhovni sud, po mojim saznanjima, htio je ovaj slučaj krajnje minorizirati i omalovažiti. Vrhovni sud htio je predstaviti kako je postupak obnovljen zato što Garaplija nije bio prisutan kada mu je izrečena presuda Vrhovnog suda. Međutim, uopće se ne radi o tome, evidentno je da je Garaplija bio agent tajne političke policije AID, da je radio sukladno Zakonu o AID-u, te da je postojala pismena naredba o uhićenju Nedžada Herende kodirana kao operacija "Orao" s potpisom prvog čovjeka AID-a Kemala Ademovića.
Odmah nakon presude Doma za ljudska prava, ja sam dobio informaciju od nekih visokih međunarodnih predstavnika da će dokumentacija o operaciji "Orao" biti uništena prije obnove postupka pred Vrhovnim sudom. Informiran sam o tome petnaest dana prije nego što će izbiti požar u zgradi Federalnog MUP-a. Požar je "izbio" u potkrovlju Federalnog MUP-a, gdje je smješten AID, čija je dokumentacija izgorjela u požaru – izjavio je Balijagić u intervjuu za SB 7. septembra 2000. godine.
Suđenje pod budnim okom stranih novinara i organizacija
Kome ste uputili takvo upozorenje i kada?
- Upozorio sam tada predsjednika Vrhovnog suda, gospodina Ilića, koji mi je rekao da će se oni baviti samo onim što se nalazi u koricama sudskog spisa. Odgovorio sam mu da on kao iskusni pravnik dobro zna kako bi, da se radilo prema onome što se nalazi u sudskom spisu, Garaplija odavno bio oslobođen, te da bi federalni tužitelj Suljo Babić podigao optužnicu protiv počinitelja zločina koje je istraživao Garaplija.
Nikada ranije ja nisam govorio o detaljima operacije "Orao" jer je riječ u kapitalnom dokumentu s kojima se mora vrlo oprezno "rukovati". Taj sam dokument službeno, i to van prostorija Doma za ljudska prava, uručio njihovom predstavniku. Taj je dokument vrlo teško sačuvati i u pravom trenutku ga predočiti sudijama ovog Doma i istražiteljima i tužiteljima Haškog tribuna. Ja sam petnaest dana pred "požar" u MUP-u pismeno izvijestio Tužiteljstvo da će AID učiniti sve da uništi dokumentaciju o operaciji "Orao". Federalni tužitelj Suljo Babić morao je reagirati i izuzeti iz AID-a svu dokumentaciju vezanu za slučaj Edina Garaplije. On to nije uradio i on će sad zajedno sa sucima Vrhovnog suda nastojati da opstruira utvrđivanje istine u ovom slučaju. Najveći zadatak odbrane bit će da primora Vrhovni sud da sudi po zakonu i Ustavu. Mislim da će nam u tome pomoći internacionalizacija ovog procesa koji je probudio veliki interes u svijetu. Pratit će ga brojni inozemni novinari, ali i organizacije kakve su “Amnesty International”, istražitelji i tužitelji Haškog suda, Dom za ljudska prava.
Mi imamo dio dokumentacije o operaciji "Orao" koji smo spremni dati na vještačenje međunarodnim ekspertima kako bi rekli koliko su ti dokumenti validni. Mi nismo mnogo izgubili požarom u AID-a, ali mislim da su "piromani" htjeli dati argumente sucima Vrhovnog suda po kojima je čitavu priču Edin Garaplija izmislio. Moj kolega Muselimović i ja, kao i sam Garaplija, to im nećemo dozvoliti – odgovorio je Balijagić u intervjuu Avdiću prije 17 godina.
(Nastavak feljtona donosimo u ponedjeljak)
