U Memorijalnom centru Potočari danas će se obiježiti 22. godišnjica genocida nad Bošnjacima Srebrenice, koji se dogodio u julu 1995. godine.
Brojni gosti i visoke zvanice će zajedno sa porodicama klanjati kolektivnu dženazu za 71 identificiranu žrtvu genocida. Najmlađa žrtva koja će danas biti ukopana je 15-godišnji Damir (Kemal) Suljić čiji posmrtni ostaci su pronađeni u bratunačkoj masovnoj grobnici Blječeva, a najstarija Alija (Huso) Salihović, rođen 1923. godine.
Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u masovnim grobnicama Zeleni Jadar i Pusmulići.
Iz Organizacionog odbora za obilježavanje genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" saopćili su da danas u Srebrenici očekuju od 25 do 30 hiljada ljudi iz cijelog svijeta.
Jučer su u Srebrenicu stigle i hiljade učesnika "Marša mira", zajedno sa maratoncima, biciklistima i brojnim gostima iz drugih zemalja.
Inače, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić je u razgovoru za Fenu podsjetila da su u mezarju Memorijalnog centra Potočari do sada ukopane 6.504 žrtave, s tim da 75 žrtava koje su ukopane u Potočarima nisu žrtve genocida i ukopane su u ranim fazama ukopa, dakle prije 2003. godine, odnosno prije zajedničkih dženaza, pored svojih članova porodica.
- Posmrtni ostaci 6.429 žrtava genocida ukopani su u Potočarima i 233 žrtve genocida ukopane su individualno, po zahtjevima porodica, na lokalnim mezarjima. Dakle, do sada su 6.662 žrtve genocida identificirane i ukopane - navela je Čengić.
Među identificiranim žrtvama 440 su maloljetne osobe i 22 osobe ženskoga spola, koje su žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine.
Čengić napominje da se u Podrinje identifikacionom projektu (PIP) nalaze posmrtni ostaci 57 žrtava koje su zvanično identificirane i DNK analizom i od porodica, ali zbog nekompletnosti tijela porodice se još nisu odlučile za ukop.
Također, dodaje da se u PIP-u nalazi i oko 100 slučajeva vezanih za Srebrenicu 1995. godine, gdje je izolovan DNK iz koštanog uzorka, ali nema DNK podudaranja, jer nema uzoraka krvi.
Ona pojašnjava da su u nekim slučajevima ubijene kompletne porodice pa nema ko dati krv, a postoje i slučajevi gdje ubijena osoba nije imala bližih srodnika pa iz tog razloga nema uzoraka krvi s kojim bi se uporedili pronađeni koštani uzorci.
Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH kaže da se 143 otvorena slučaja nalaze u PIP-u, dakle postoji DNK nalaz kojim je utvrđen identitet i u narednom periodu će biti zakazane identifikacije.
Dodaje da su posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni u ranijem periodu uglavnom u sekundarnim masovnim grobnicama otkrivenim na području Zvornika, ali i drugih općina Podrinja - Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Milića i na drugim mjestima.
- Žrtve genocida u Srebrenici pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Do sada je na području Podrinja pronađena 81 masovna grobnica. Uglavnom je riječ o sekundarnim, odnosno izmještenim masovnim grobnicama. Samo osam grobnica je primarnog karaktera, a sve ostale su sekundarne u nekim slučajevima čak i tercijarne masovne grobnice - napominje Čengić.
Ističe da je riječ o izmještanju posmrtnih ostataka s primarnih lokacija na druge udaljene i skrivene lokalitete radi skrivanja tijela i počinjenog zločina. kaže da je izmještanje masovnih grobnica uzrokovalo nekompletnost tijela, "u velikoj mjeri otežalo je proces identifikacije posmrtnih ostataka i izazvalo dodatne boli i traume za porodice nestalih".
Posljednja masovna grobnica gdje su pronađene žrtve genocida jeste masovna grobnica otkrivena u decembru 2015. na smetljištu u Kozluku, na području Zvornika, iz koje je ekshumirano 55 posmrtnih ostataka - 15 kompletnih i 40 nekompletnih tijela.
Čengić navodi da je jedan broj žrtava pronađen i na površini terena na području Zvornika, Bratunca i Srebrenice. Tamo gdje su ubijeni ostali su da leže dugi niz godina, što je također za posljedicu imalo nekompletnost tijela.
- Kada je riječ o žrtvama genocida počinjenog u julu 1995. godine, još se traga za posmrtnim ostacima više od 1.000 žrtava - zaključila je Čengić u razgovoru za Fenu.
