Kako su u protekle dvije decenije istrage političkih ubistava vođene u krivom pravcu i na način da se što više odmakne od stvarnih nalogodavaca i izvršilaca, postaje jasnije iz hronologije dosadašnjih prebacivanja ovog vrućeg krompira iz jednog u drugo tužilačko dvorište.

Više od 600 dokaza

- Dosje “Ugljen" sadrži više od 600 dokumenata, prikupljenih u dosadašnje tri istrage koje su po naredbi Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, odnosno Federalnog tužiteljstva vođene 1996., 2002. i 2006. godine. Osim službene dokumentacije u međuvremenu ugašenog AID-a, foto, fono i videozapisa, Tužiteljstvo BiH morat će ponovno saslušati na desetke svjedoka, do čijih je ranije datih iskaza došla i “Slobodna Bosna” (SB) - objavila je SB 20. juna 2013. godine.

“Dnevni avaz” u 14. dijelu feljtona o političkim ubistvima podsjeća da se slučaj “Ugljen” tada nije dugo zadržao u Tužilaštvu BiH, tako da je propala i četvrta istraga. Predmet je opet bio završio u Sarajevskom tužilaštvu, što bi se moglo brojati kao peta istraga, a koja je doživjela i svoje “šesto izdanje” posljednjim vraćanjem na državni nivo krajem prošle godine.

Kako su u protekle dvije decenije istrage političkih ubistava vođene u krivom pravcu i na način da se što više odmakne od stvarnih nalogodavaca i izvršilaca, postaje jasnije iz hronologije dosadašnjih prebacivanja ovog vrućeg krompira iz jednog u drugo tužilačko dvorište. Više od 600 dokaza - Dosje “Ugljen" sadrži više od 600 dokumenata, prikupljenih u dosadašnje tri istrage koje su po naredbi Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, odnosno Federalnog tužiteljstva vođene 1996., 2002. i 2006. godine. Osim službene dokumentacije u međuvremenu ugašenog AID-a, foto, fono i videozapisa, Tužiteljstvo BiH morat će ponovno saslušati na desetke svjedoka, do čijih je ranije datih iskaza došla i “Slobodna Bosna” (SB) - objavila je SB 20. juna 2013. godine. “Dnevni avaz” u 14. dijelu feljtona o političkim ubistvima podsjeća da se slučaj “Ugljen” tada nije dugo zadržao u Tužilaštvu BiH, tako da je propala i četvrta istraga. Predmet je opet bio završio u Sarajevskom tužilaštvu, što bi se moglo brojati kao peta istraga, a koja je doživjela i svoje “šesto izdanje” posljednjim vraćanjem na državni nivo krajem prošle godine.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo dostavilo je predmete „Ugljen“, „Ševe“ i „Halilović“ na daljnje postupanje Tužilaštvu BiH, budući da je jedino stvarno nadležno za rad na ovim predmetima. Ovo je utvrdio tužilački tim Tužilaštva KS koji je radio na pomenuta tri predmeta. Naime, postupajući tužilac Tužilaštva BiH naveo je da su predmeti dostavljeni u rad Tužilaštvu KS odlukom glavnog tužioca Gorana Salihovića, iako je utvrđeno da se radi o krivičnom djelu terorizma, te da istovremeno Tužilaštvo BiH vodi istragu u predmetu „Veliki park“. Tužilaštvo KS, ujedno, poziva Tužilaštvo BiH da poduzme radnje u cilju utvrđivanja eventualne odgovornosti, trenutno suspendiranog glavnog tužioca Gorana Salihovića, u pogledu načina dostavljanja predmeta ovom tužilaštvu koje nije stvarno nadležno - saopćeno je 28. decembra 2016. iz Ureda glavne kantonalne tužiteljice Dalide Burzić.

Još nije poznato da li će suspendirani Salihović, protiv kojeg se trenutno vode i krivična istraga i disciplinski postupak zbog niza zloupotreba položaja i ovlasti, te afera koje je producirao radeći kao glavni državni tužilac, odgovarati i za nezakonito prebacivanje predmeta od vitalnog značaja za pravnu državu, ali je itekako ohrabrujuće da je rješavanje ovih slučajeva ponovo vraćeno Tužilaštvu BiH.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo dostavilo je predmete „Ugljen“, „Ševe“ i „Halilović“ na daljnje postupanje Tužilaštvu BiH, budući da je jedino stvarno nadležno za rad na ovim predmetima. Ovo je utvrdio tužilački tim Tužilaštva KS koji je radio na pomenuta tri predmeta. Naime, postupajući tužilac Tužilaštva BiH naveo je da su predmeti dostavljeni u rad Tužilaštvu KS odlukom glavnog tužioca Gorana Salihovića, iako je utvrđeno da se radi o krivičnom djelu terorizma, te da istovremeno Tužilaštvo BiH vodi istragu u predmetu „Veliki park“. Tužilaštvo KS, ujedno, poziva Tužilaštvo BiH da poduzme radnje u cilju utvrđivanja eventualne odgovornosti, trenutno suspendiranog glavnog tužioca Gorana Salihovića, u pogledu načina dostavljanja predmeta ovom tužilaštvu koje nije stvarno nadležno - saopćeno je 28. decembra 2016. iz Ureda glavne kantonalne tužiteljice Dalide Burzić. Još nije poznato da li će suspendirani Salihović, protiv kojeg se trenutno vode i krivična istraga i disciplinski postupak zbog niza zloupotreba položaja i ovlasti, te afera koje je producirao radeći kao glavni državni tužilac, odgovarati i za nezakonito prebacivanje predmeta od vitalnog značaja za pravnu državu, ali je itekako ohrabrujuće da je rješavanje ovih slučajeva ponovo vraćeno Tužilaštvu BiH. 

Za očekivati je da će v. d. glavne državne tužiteljice Gordana Tadić poduzeti sve da ovi slučajevi konačno dođu u ruke zaista poštenih i objektivnih tužilaca i da će ova, prema svemu sudeći, šesta istraga uroditi plodom.

A o tome kakvim dokazima raspolažu, govori i spomenuti tekst iz SB od 20. juna 2013. godine, kada je taj, sada već ugašeni sedmičnik, objavio novi ekskluzivni dosje “Ugljen”.

Povod je bio tadašnji potez Tužilaštva BiH da od Kantonalnog tužilaštva Sarajevo preuzme slučaj s više od 600 dokumenata o atentatu na pomoćnika direktora AID-a Nedžada Ugljena. SB je prva objavila iskaze nekadašnjih Ugljenovih najbližih prijatelja i radnih kolega čija šokantna svjedočenja otkrivaju kako je u (post)ratnom periodu funkcionirala bošnjačka civilna i vojna obavještajna služba.

Za očekivati je da će v. d. glavne državne tužiteljice Gordana Tadić poduzeti sve da ovi slučajevi konačno dođu u ruke zaista poštenih i objektivnih tužilaca i da će ova, prema svemu sudeći, šesta istraga uroditi plodom. A o tome kakvim dokazima raspolažu, govori i spomenuti tekst iz SB od 20. juna 2013. godine, kada je taj, sada već ugašeni sedmičnik, objavio novi ekskluzivni dosje “Ugljen”. Povod je bio tadašnji potez Tužilaštva BiH da od Kantonalnog tužilaštva Sarajevo preuzme slučaj s više od 600 dokumenata o atentatu na pomoćnika direktora AID-a Nedžada Ugljena. SB je prva objavila iskaze nekadašnjih Ugljenovih najbližih prijatelja i radnih kolega čija šokantna svjedočenja otkrivaju kako je u (post)ratnom periodu funkcionirala bošnjačka civilna i vojna obavještajna služba. 

- Iz dokumentacije koju je nedavno preuzelo Tužiteljstvo BiH jasno je barem jedno: ubistvo Nedžada Ugljena je bilo čin državnog terorizma u kojem su zajednički sudjelovali vrhovi (bošnjačke) politike, policije, vojske, pravosuđa, podzemlja... - objavila je SB u tom tekstu, donoseći tada najnovija saznanja da je istraga o ubistvu bivšeg pomoćnika direktora AID-a Nedžada Ugljena ponovno aktivirana nakon višegodišnjeg mirovanja.

Ključni svjedok

- Kako “Slobodna Bosna” saznaje iz izvora bliskih Tužiteljstvu BiH, dosje “Ugljen" je nedavno preuzet od Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, budući da dosadašnja istraga, koja je zvanično otvorena još ujesen 1996., nije dala nikakvih rezultata. Paralelno s ovim procesom, Državno tužiteljstvo vodi istragu o pripadnicima Specijalne (anti)terorističke jedinice “Ševe”, kojom je do smrti rukovodio Nedžad Ugljen.

- Iz dokumentacije koju je nedavno preuzelo Tužiteljstvo BiH jasno je barem jedno: ubistvo Nedžada Ugljena je bilo čin državnog terorizma u kojem su zajednički sudjelovali vrhovi (bošnjačke) politike, policije, vojske, pravosuđa, podzemlja... - objavila je SB u tom tekstu, donoseći tada najnovija saznanja da je istraga o ubistvu bivšeg pomoćnika direktora AID-a Nedžada Ugljena ponovno aktivirana nakon višegodišnjeg mirovanja. Ključni svjedok - Kako “Slobodna Bosna” saznaje iz izvora bliskih Tužiteljstvu BiH, dosje “Ugljen" je nedavno preuzet od Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, budući da dosadašnja istraga, koja je zvanično otvorena još ujesen 1996., nije dala nikakvih rezultata. Paralelno s ovim procesom, Državno tužiteljstvo vodi istragu o pripadnicima Specijalne (anti)terorističke jedinice “Ševe”, kojom je do smrti rukovodio Nedžad Ugljen. 

Prema nezvaničnim informacijama, Tužiteljstvo BiH je trenutno u potrazi za Nedžadom Herendom, ključnim svjedokom u dvije odvojene, ali istodobno usko povezane istrage, koji je nevjerojatnim spletom sretnih okolnosti u junu 1996., poslije otmice i teškog ranjavanja, ostao živ. Herenda, ozloglašeni ubojica iz Specijalne jedinice tadašnjeg MUP-a RBiH, odnosno Službe državne bezbjednosti, lociran je u jednom nizozemskom gradu, gdje živi otkako je u aranžmanu američkih obavještajaca sigurno napustio BiH. Prethodno se Nedžad Herenda, najmanje tri puta, u Sarajevu sastao s „američkim diplomatama", kojima je, kako se pretpostavlja, detaljno referirao o ratnom angažmanu “Ševa” - objavio je ovaj list 20. juna 2013. u tekstu punom optimizma da će konačno biti razotkriveni nalogodavci i izvršioci Ugljenove likvidacije.

Prema nezvaničnim informacijama, Tužiteljstvo BiH je trenutno u potrazi za Nedžadom Herendom, ključnim svjedokom u dvije odvojene, ali istodobno usko povezane istrage, koji je nevjerojatnim spletom sretnih okolnosti u junu 1996., poslije otmice i teškog ranjavanja, ostao živ. Herenda, ozloglašeni ubojica iz Specijalne jedinice tadašnjeg MUP-a RBiH, odnosno Službe državne bezbjednosti, lociran je u jednom nizozemskom gradu, gdje živi otkako je u aranžmanu američkih obavještajaca sigurno napustio BiH. Prethodno se Nedžad Herenda, najmanje tri puta, u Sarajevu sastao s „američkim diplomatama", kojima je, kako se pretpostavlja, detaljno referirao o ratnom angažmanu “Ševa” - objavio je ovaj list 20. juna 2013. u tekstu punom optimizma da će konačno biti razotkriveni nalogodavci i izvršioci Ugljenove likvidacije. Nedugo potom sve nade u zaživljavanje pravne države potopio je kompromitirani glavni tužilac Salihović, spuštajući predmete na nivo nenadležnog Kantonalnog tužilaštva. Ipak, nakon njegovog odlaska iz Tužilaštva, očekuje se da će bh. javnost konačno biti obradovana profesionalnom i nezavisnom istragom. (U sutrašnjem nastavku teksta SB-a iz juna 2013. čitajte kako je Ugljen znao da ga prate i da se sprema njegova likvidacija i šta je istražiteljima neposredno nakon ubistva otkrila njegova ljubavnica i kolegica Atija Muftić)

Nedugo potom sve nade u zaživljavanje pravne države potopio je kompromitirani glavni tužilac Salihović, spuštajući predmete na nivo nenadležnog Kantonalnog tužilaštva. Ipak, nakon njegovog odlaska iz Tužilaštva, očekuje se da će bh. javnost konačno biti obradovana profesionalnom i nezavisnom istragom.

(U sutrašnjem nastavku teksta SB-a iz juna 2013. čitajte kako je Ugljen znao da ga prate i da se sprema njegova likvidacija i šta je istražiteljima neposredno nakon ubistva otkrila njegova ljubavnica i kolegica Atija Muftić)

Kome je Delalić samo desetak minuta nakon Ugljenove likvidacije saopćio vijest o zločinu

Da bi državnim tužiocima i istražiteljima SIPA-e kao polazište istrage Ugljenove likvidaciije od najveće koristi trebao biti intervju Ramiza Delalića Ćele koji je SB posthumno objavila 2007., nakon njegovog ubistva, pokazuje i podatak koji je glavni urednik tog lista donio u tekstu od 4. novembra 2004. godine pod naslovom “Bivši čelnici AID-a u panici: Potvrđeno da Ramiz Delalić Ćelo svjedoči o ubistvu Ugljena!”

- Kakve bi korisne informacije o ubistvu drugog čovjeka tajne službe mogao dati Ramiz Delalić, koji je u vrijeme zločina (jesen 1996.) bio tek ugledni ugostitelj u sarajevskoj Štrosmajerovoj ulici? Formalno gledano nikakve, ili u najboljem slučaju nešto iz sfere rekla-kazala, međutim, ko god imalo poznaje prilike u ratnoj i poratnoj bošnjačkoj obavještajnoj zajednici zna i to da je Delalić imao solidne pozicije, ranije u SDB-u, a kasnije u AID-u.

I sam je Delalić u intervjuu što ga je dao u ljeto 2000. godine u Turskoj za “Oslobođenje” priznao (tačnije pohvalio se) da je tokom devedesetih obavio niz patriotskih poslova za bošnjačku tajnu službu. Otkrio je da je 1994. godine po nalogu SDB-a pomogao u ozvučenju Hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu - tako što je posjećivao svog prijatelja Matu Šarliju Daidžu, tadašnjeg atašea Hrvatske u BiH.

I u nekim kasnijim obavještajnim aferama u Sarajevu moglo se sresti Delalićevo ime, poput one kada mu je jedan od kidnapera Nedžada Herende (radnik AID-a) pokušao prodati oružje kojim je pucano u Herendu, a on ga prijavio njegovim šefovima.

Konačno, samo desetak minuta nakon što je likvidiran Nedžad Ugljen Delalić je ušao u jedan sarajevski restoran i nekolicini gostiju (među kojima se nalazilo i nekoliko ljudi iz vrha AID-a) saopštio da se desio zločin nad njihovim kolegom Ugljenom u naselju Aneks - objavio je Senad Avdić u novembru 2004. godine.

Kome su smetali tužioci Šljivar i Čavka

Nažalost, Delalić je ubijen 2007. nakon što je dao ekskluzivni intervju za SB o ubistvu Ugljena, ali ostali su njegov iskaz, zapisnici, audio i videosnimci, kao i hiljade drugih dokaznih materijala koje su imali tužioci Branko Šljivar i Oleg Čavka koji su godinama pokušavali istrajati na ovoj istrazi.

Da bi državnim tužiocima i istražiteljima SIPA-e kao polazište istrage Ugljenove likvidaciije od najveće koristi trebao biti intervju Ramiza Delalića Ćele koji je SB posthumno objavila 2007., nakon njegovog ubistva, pokazuje i podatak koji je glavni urednik tog lista donio u tekstu od 4. novembra 2004. godine pod naslovom “Bivši čelnici AID-a u panici: Potvrđeno da Ramiz Delalić Ćelo svjedoči o ubistvu Ugljena!” - Kakve bi korisne informacije o ubistvu drugog čovjeka tajne službe mogao dati Ramiz Delalić, koji je u vrijeme zločina (jesen 1996.) bio tek ugledni ugostitelj u sarajevskoj Štrosmajerovoj ulici? Formalno gledano nikakve, ili u najboljem slučaju nešto iz sfere rekla-kazala, međutim, ko god imalo poznaje prilike u ratnoj i poratnoj bošnjačkoj obavještajnoj zajednici zna i to da je Delalić imao solidne pozicije, ranije u SDB-u, a kasnije u AID-u. I sam je Delalić u intervjuu što ga je dao u ljeto 2000. godine u Turskoj za “Oslobođenje” priznao (tačnije pohvalio se) da je tokom devedesetih obavio niz patriotskih poslova za bošnjačku tajnu službu. Otkrio je da je 1994. godine po nalogu SDB-a pomogao u ozvučenju Hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu - tako što je posjećivao svog prijatelja Matu Šarliju Daidžu, tadašnjeg atašea Hrvatske u BiH. I u nekim kasnijim obavještajnim aferama u Sarajevu moglo se sresti Delalićevo ime, poput one kada mu je jedan od kidnapera Nedžada Herende (radnik AID-a) pokušao prodati oružje kojim je pucano u Herendu, a on ga prijavio njegovim šefovima. Konačno, samo desetak minuta nakon što je likvidiran Nedžad Ugljen Delalić je ušao u jedan sarajevski restoran i nekolicini gostiju (među kojima se nalazilo i nekoliko ljudi iz vrha AID-a) saopštio da se desio zločin nad njihovim kolegom Ugljenom u naselju Aneks - objavio je Senad Avdić u novembru 2004. godine. Kome su smetali tužioci Šljivar i Čavka Nažalost, Delalić je ubijen 2007. nakon što je dao ekskluzivni intervju za SB o ubistvu Ugljena, ali ostali su njegov iskaz, zapisnici, audio i videosnimci, kao i hiljade drugih dokaznih materijala koje su imali tužioci Branko Šljivar i Oleg Čavka koji su godinama pokušavali istrajati na ovoj istrazi. 

No, kako nam je prije nekoliko dana potvrdio tužilac Šljivar, koji je od prvog dana bio uključen u istragu ubistva Nedžada Ugljena, on “danas ganja maloljetnike”. Dovoljno o svemu govori i jučerašnja izjava tužioca Čavke na vijest da je odbijen zahtjev tužiteljice Sene Uzunović za njegovu suspenziju.

No, kako nam je prije nekoliko dana potvrdio tužilac Šljivar, koji je od prvog dana bio uključen u istragu ubistva Nedžada Ugljena, on “danas ganja maloljetnike”. Dovoljno o svemu govori i jučerašnja izjava tužioca Čavke na vijest da je odbijen zahtjev tužiteljice Sene Uzunović za njegovu suspenziju.

- Vrlo je indikativno da, kada se spomenem u kontekstu političkih ubistava, uvijek se desi udar na mene – izjavio je Čavka, potcrtavajući kako ima “čvrste dokaze da nekim osobama u Tužilaštvu BiH smetam i da su te osobe povezane s kriminalcima u BiH”.

- Vrlo je indikativno da, kada se spomenem u kontekstu političkih ubistava, uvijek se desi udar na mene – izjavio je Čavka, potcrtavajući kako ima “čvrste dokaze da nekim osobama u Tužilaštvu BiH smetam i da su te osobe povezane s kriminalcima u BiH”.