Tragedija u Mostaru, gdje je preminuo 23-godišnji nogometni golman Krešimir Bandić, ponovo je aktuelizirala temu sigurnosti sportista.
Specijalista opće i rekonstruktivne hirurgije i profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Reuf Karabeg, koji je ljekar i koordinator medicinskog tima Fudbalskog kluba Sarajevo više od dvije decenije, za "Dnevni avaz" analizirao je pozadinu iznenadnih smrti sportista.
Karabeg, koji je desetak godina šef medicinskog tima reprezentacije Bosne i Hercegovine, kaže da je srčani zastoj dominanti uzrok tragedija.
Kratki spoj
- Iako može postojati određena veza između srčanog zastoja i srčanog udara, srčani zastoj je predominanto uzrok iznenadne smrti sportista, koji nastaje kada električni signali koji kontroliraju sposobnost pumpanja srca naprave kratki spoj.
Ipak, kardiomiopatija, tačnije aritmogena displazija desne komore je, smatraju sportski stručnjaci, najčešći uzrok iznenadne smrti sportista - rekao je Karabeg.
Pojašnjava da u tim momentima srce iznenada počne da kuca veoma brzo.
- Povećava se frekvencija srca, izazivajući komoru srca da treperi umjesto da pumpa krv. Ovaj poremećaj ritma zove se ventrikularna fibrilacija i nastaje kao odgovor na problem srca koji može, ali i ne mora, biti otkriven. Osoba koja pretrpi iznenadni srčani napad, odjednom se sruši, izgubi svijest i puls, te prestane da diše - kaže Karabeg.
Naglašava da iznenadni srčani zastoj može nastupiti i nakon, naizgled, običnog udarca u prsni koš pri sudaru igrača.
- Dolazi do potresa srca koji može izazvati ventrikularnu fibrilaciju i iznenadni pad sportiste koji zahtijeva hitnu reanimaciju, prije svega debifrilaciju - kaže Karabeg.
Dodaje da bi sistematski pregledi profesionalnih sportista, koji se obavljaju prije svake polusezone, trebali uključivati uz ranije obavezni EKG i ultrazvuk srca, koji do sada uglavnom nije bio dio pregleda. U profesionalnom sportu trebalo bi insistirati i na EKG-u pri testu opterećenja - ergometrija, a povremeno je potrebno uključiti i holter monitoring srčanog ritma.
Povećan rizik
Na pitanje može li se posumnjati da neki sportista ima veću mogućnost iznenadne srčane bolesti, doktor Karabeg odgovara:
- U mnogim slučajevima iznenadni srčani zastoj nastupi bez ikakvih prethodnih tegoba. Sportistima se povećava rizik ako imaju određene kliničke manifestacije.
Simptomi kao što su aritmija, osjećaj preskakanja, nelagoda u prsištu, odnosno osjećaj preskakanja i lupanja srca, kratkoća daha i ranija ili ponavljana nesvjestica na terenu mogu biti prekursori koji mogu biti najava da dođe do iznenadnog zastoja ili smrti sportiste ako se ne primijeni hitna reanimacija.
Važna je i porodična historija iznenadne smrti, kardiovaskularnih bolesti u mlađem dobu ili zdravstveno stanje određenog pojedinca u porodici koje je dovelo do napuštanja sportske aktivnosti. Svaki timski ljekar mora dobro poznavati sportiste koje prati ili liječi - kaže Karabeg.
Povećani zahtjevi da bi se postigli bolji rezultati dovode do ekstremnih napora sportista.
- Ti napori mogu inducirati tahikardiju, prebrz rad srca, koji može dovesti do prestanka rada srca zbog fibrilacije komora srca, kada samo uz pomoć defibrilatora pacijent može biti spašen - rekao je Karabeg.
Najugroženiji košarkaši
Statistika pokazuje da su kolaps - gubitak svijesti i iznenadni srčani zastoj na sportskom terenu relativno konstantne učestalosti - jedan na 300.000, neke statistike govore i jedan na 40.000-80.000 sportista.
- Iako se misli da se to najčešće događa u fudbalu, ipak je drugačije. Košarka je eksplozivniji sport s fazama velikih i naglih promjena pravca i maksimalnih opterećenja, visokointenzivnog sprinta i visokih skokova, a samim tim i napora te većeg rizika za iznenadni srčani zastoj - objašnjava Karabeg.
Defibrilator obavezan
Karabeg naglašava da se mora osigurati dostupnost automatiziranih defibrilatora, jednostavnih aparata za rukovanje, koji udarom struje prave konverziju aritmije ili zastoja srčanog ritma u normalan ritam.
- Tako se jedino može spasiti život pacijenta. Dakle, na svakom treningu, čak i amaterskih klubova, i u sportskim dvoranama mora biti dostupan defibrilator. Prva pomoć se mora pružiti odmah na terenu.
Dobro obučen medicinski tim se podrazumijeva. Bez neposredne kardiopulmonalne reanimacije ili udara iz automatskog defibrilatora osoba obično umre u roku od nekoliko minuta, zbog čega se i zove iznenadna srčana smrt - kaže Karabeg.
