Foto: A. Durgut

12:05 - Sjednica je počela bez predstavnika medija. Nakon okončanja današnje sjednice izbora novog selektora bit će održana pres konferencija, javlja naš novinar s lica mjesta. 

Selektorska sapunica došla je do finala. Valjda. Skoro tri mjeseca nakon što je istekao mandat Mehmedu Baždareviću, članovi Izvršnog odbora Nogometnog saveza Bosne i Hecegovine danas bi na sjednici u Sarajevu, sa početkom u 12 sati, trebali odlučiti ko će sjesti na selektorsku stolicu “Zmajeva”.

Kao što je poznato, dvije su opcije – Robert Prosinečki i Amar Osim, treneri koji su u pregovorima koji su obavljeni prošle sedmice u Bosanskoj Gradišci, odnosno u Sarajevu, prihvatili uvjete koje im je postavio Nogometni savez BiH. Zaključci s oba ta sastanka danas će biti prezentirani članovima, koji će se na osnovu njih izjasniti. 

Robijev uvjet

Na čiju će stranu prevagnuti, to niko ne može sa sigurnošću reći, jer prema svim informacijama i izvorima iz NSBiH, situacija je prilično neizvjesna pa se čini da obojica imaju argumente da se nadaju povoljnom ishodu. 

No, ako se uzme u obzir niz činjenica, može se konstatirati da je blaga prednost ipak na strani Osima.  

Osim što poznaje situaciju u BiH, problematiku selektorskog posla i, općenito, stanje u našem nogometu te ima podršku bh. trenera i poznatih sportskih imena, nekadašnji trener Željezničara nije imao nijedan uvjet da preuzme reprezentaciju, dok ga Prosinečki ima.

Bivši proslavljeni hrvatski nogometaš insistira na tome da dovede svoja dva pomoćnika, što je luksuz koji do sada nije dopušten nikome. Imao ga je jedino Mehmed Baždarević, ali jednog (Stefan Žili), dok su svi ostali selektori dobivali pomoćnike po nacionalnom ključu. 

Mada se čini da će i na samoj sjednici biti neizvjesno, ono u čemu se svi članovi IO-a NSBiH slažu jeste da danas moramo dobiti selektora. A na koji način, ostaje da se vidi.

Poseban značaj 

Izbor selektora državne reprezentacije jedan je od zadataka koji, prema Statutu NSBiH, ima poseban značaj. Član 38., stoga, kaže kako je za donošenje odluke o selektoru potrebna podrška čak 12 članova (za većinu ostalih odluka su potrebne dvije trećine).  

Ukoliko u današnjem glasanju nijedan od kandidata ne dobije 12 glasova, onda će se ići na drugi krug glasanja (vjerovatno odmah, kao što je bio slučaj prilikom izbora Baždarevića), a tada su kriteriji niži.  

Tačnije, potrebni su glasovi više od dvije trećine prisutnih članova. Šta će se desiti i na koji način, teško je reći, ali ako ćemo suditi prema dosadašnjim primjerima, kada su se članovi Odbora tokom samih sjednica, nakom razmjene argumenata, usaglašavali i oko najtežih pitanja te o njima donosili jednoglasne odluke, neće biti neočekivano da to bude i u ovom slučaju.

Ko su petnaestorica koja će donijeti odluku

Sjednici bi, ukoliko sve bude prema planu, trebalo prisustvovati svih 15 članova Izvršnog odbora. Iz NSFBiH, to su Elvedin Begić (predsjednik, Sarajevo), Ivan Beus (potpredsjednik, Mostar), Muhamed Begagić (Zenica), Irfan Durić (Cazin), Mato Jozić (Orašje), Ivan Perić (Tomislavgrad), Nurdin Peštalić (Gradačac), Muhidin Raščić (Goražde), Midhat Sarajčić (Travnik) i Dragan Soldo (Široki Brijeg), a iz FSRS glasat će Milorad Sofrenić (potpredsjednik, Bijeljina), Mile Kovačević (Bosanska Gradiška), Dragan Kulina (Lukavica), Zlatko Spasojević (Doboj) i Ranko Vučković (Prijedor). 

Prosinečki: Vrhunski igrač, nedokazan trener

Rođen 12. januara 1969. godine u Šveningenu (Zapadna Njemačka), Prosinečki je trener čiji se iskorak još čeka i koji je, ako ćemo iskreno, rješenje koje ne može garantirati ništa.  

Iz svoje kratke trenerske karijere može se pohvaliti jedino trofejom Kupa Srbije, koji je osvojio 2012. godine dok je vodio Crvenu zvezdu, ali je u prvenstvu redovno gledao u leđa Partizanu.

Ostala dva puna angažmana bila su mu na klupi Kajzerispora, gdje nije napravio ništa, te selekcije Azerbejdžana, s kojom je ciklus za SP u Rusiji završio na petom mjestu grupe C, sa tri pobjede iz 10 utakmica.

A, kao igrač, Prosinečki je bio fudbaler kojeg je želio svako i jedan je od rijetkih koji je igrao i za Real i za Barcelonu. Sa Crvenom zvezdom osvojio je tri jugoslavenske titule, jedan Kup bivše države, a šlag je bila titula evropskog prvaka 1991. iz Barija. S Realom je osvojio Kup i Superkup Španije, vodio je Croatiju do tri titule prvaka Hrvatske... Ne treba, svakako, zaboraviti ni titulu svjetskog prvaka iz 1987. za igrače do 20 godina, a na turniru u Čileu Robert je proglašen najboljim igračem.

Osim: Jedanaest osvojenih trofeja

Koliko se o Prosinečkom može pisati kao o fantastičnom fudbaleru i još nepotvrđenom stručnjacu, s Amarom Osimom situacija je obrnuta. Nije bio veliki igrač, ali je kao trener ostavljao trag gdje god je bio, ne zbog karakterističnog ponašanja nego zbog rezultata. 

Amar Osim, rođen 18. jula 1967. u Sarajevu, igrao je za Željezničar (do 1991.), a potom za Sent Du, Strazbur i ponovo za Željeničar, u kojem se 1997. oprostio.

No, krv nije voda - Osim se, nakon prelaska u trenerska bespuća, pokazao kao strateg oštrog uma, koji iz ekipe zna izvući ono najbolje, ne birajući sredstva. Koliko god Premijer ligu BiH smatrali lošom i nevažnom, ne može mu se osporiti to da je bio njen apsolutni vladar.  

S timom s Grbavice osvojio je čak 10 trofeja, od čega pet šampionskih titula.

Kao trener, radio je još u Džef junajtedu (Japan), s kojim je 2006. godine osvojio trofej Kupa, a posljednji angažman imao je u katarskom Karaitijatu.