Sinan Alimanović, kojeg mnogi nazivaju bh. džez ambasadorom, pozvan je nedavno da u Njujorku snimi album u prestižnom studiju “Trading 8s Music”. Na projektu, koji će se realizati u junu, učestvuje i njegova kćerka Lejla Alimanović te Harvi S (Harvie), Viktor Luis (Victor Lewis) i Adam Nusbam (Nussboum).
Lejla je i umjetnička producentica albuma “Sinan Alimanović Trio – Live in Skenderija”, čije je štampanje već završeno, a promocija će biti sredinom ove godine. Lejla je rado postavila nekoliko pitanja svom ocu.
Šta očekuješ od novog albuma koji trebamo snimiti u junu u Njujorku?
- Prvo je važno dobro snimiti album. Bitno je da se poklopi atmosfera samog grada, koja bi trebala da utječe na naš mentalni sklop, a da, onda, tu pozitivnu energiju koju nosimo u sebi, prenesemo i na kolege muzičare. Kad se svi elementi dobro povežu, onda se mogu očekivati i dobre stvari.
Možeš li reći kako će nosač zvuka biti koncipiran?
- Zvuk albuma trebao bi da bude u osnovi piano trio zato što bih volio da zvuk bude topao, melanholičan i minimalistički, s tim da bi se u nekim kompozicijama pojavio tvoj vokal te postoji mogućnost gostujućeg soliste na saksofonu. Program će biti sastavljen od mojih i tvojih autorskih kompozicija i nekih Harvija S i džez standarda. Nisam razmišljao o nazivu, mada sam siguran da će se roditi neke ideje, možda baš u Njujorku. Volio bih čuti i tvoj prijedlog.
Šta očekuješ od saradnje sa muzičarima kao što su Harvi S, Viktor Luis, Adam Nusbum?
- Očekujem velike stvari. S obzirom na to da su to moji muzički favoriti, a uvijek sam, i kao mlad čovjek, svirao s boljima od sebe, od njih očekujem da će me stimulirati u muzičkom smislu.
Kakav tip muzičara i muzičke saradnje najviše inspiriraju tvoj napredak?
- Posebno bih izdvojio koncert na kojem sam čuo Adama Nusbuma uživo, u Sarajevu 1991. godine, znači prije rata u Domu mladih.
Kako si zadovoljan decembarskim koncertom “Sinan Alimanović & Harvie S International Band”?
- Prije svega, zadovoljan sam što je koncert održan i zahvaljujem ljudima koji su ovaj projekt podržali, posebno pojedincima koji i dalje vjeruju u lijepe stvari. Koncertom sam i u muzičkom smislu veoma zadovoljan, posebno zato što je u bendu stvorena jedna energija bosanskog i američkog poimanja džeza.
Jedna od najpotpunijih definicija džeza je da je to spoj evropske harmonije, afričkog ritma i euro–afričke melodije. Šta je za tebe džez?
- Kako si to sve lijepo objasnila, onda ću baš reći individualno poimanje džeza. Za mene je to najljepša muzika u kojoj strastveno učestvujem i sve ove godine živim od džeza.
Zašto su kvalitetna muzika i muzičko obrazovanje važni za napredak društva?
- Danas studenti završe muzičke akademije i nemaju gdje da se zaposle, a prije rata su u Sarajevu postojala tri simfonijska orkestra i jedan big band, u prijevodu - to su bila radna mjesta. Danas toga, nažalost, nema, a neophodno je. Muzika i umjetnost nose veliki značaj za razvoj društva. Parafrazirat ću rečenicu koju je davno rekao Platon: Kakva muzika, takva država.
