OTAC DŽIDŽI I BELE

Mohamed Hadid: Kad sam imao devet dana jevrejska porodica izbacila nas je iz našeg doma u Palestini

I ja bih volio da budem ukopan u zemlji gdje sam rođen, u Palestini

Mohamed Hadid. Anadolija

Dž. H. M. / Anadolija

28.11.2023

Mohamed Hadid, otac svjetski poznatih palestinsko-američkih manekenki Bele i Džidži (Belle i Gigi Hadid), izjavio je da ga je protjerivanje palestinskih civila na jug Pojasa Gaze zbog izraelske okupacije podsjetilo na iskustvo njegove majke od prije 75 godina, javlja Anadolija.

Jevreji im uzeli kuću

Hadid je imao samo devet dana kada su njegovu porodicu iz kuće izbacile dvije jevrejske porodice koje su prethodno ugostili nakon što su pobjegle iz Evrope poslije Drugog svjetskog rata.

Ovaj biznismen porijeklom iz Palestine ispričao je za Anadoliju da su ga najnoviji prizori iz Gaze podsjetili na ono što je njegova majka doživjela prije 75 godina, kada je njihova porodica preko noći postala izbjeglička porodica bez vlastitog doma.

Hadid je ispričao da je palestinski narod otvorio svoja vrata jevrejskim migrantima iz Poljske i Mađarske koji su pobjegli iz Evrope i brodom stigli u luku Haifa 1946. godine. Istakao je da je njegov otac tada dvije jevrejske porodice primio u kuću u Safadu.

Kako je kazao, njegova majka je dvije godine kasnije otišla u Nazareth, gdje se nalazila kuća njenog oca, kako bi ga rodila.

Mohamed Hadid. Anadolija

Istakao je da je rođen upravo u Nazarethu, koji se nalazi na sjeveru Palestine, 1948. godine kada je počeo prvi izraelsko-palestinski rat.

U to vrijeme su, kako je rekao, jevrejske grupe počele da otimaju zemlju Palestinaca, a njegova porodica je bila u Nazarethu, daleko od kuće u Safadu u kojoj su i dalje živjele jevrejske porodice koje su ugostili.

Njegova porodica mu je kasnije ispričala šta se dešavalo tih dana u Palestini dok je on još bio beba.

- Kada sam imao samo devet dana, majka se vratila u našu kuću u Safadu, vodeći sa sobom i moju dvogodišnju sestru. Safad su tada skoro okupirali Jevreji koji su se tamo zadesili. Moj otac, profesor na Univerzitetu u Haifi također nije bio kod kuće. Kada smo došli do kuće koja je pripadala mojoj porodici, nisu nas pustili unutra - priča Mohamed Hadid.

Postali izbjeglice

Istakao je da je ​​​​​​njegova majka Khairiah Hadid, kada je shvatila da su postali izbjeglice, htjela da uzme ćebad iz kuće kako njenoj djeci ne bi bilo hladno, ali joj jevrejska porodica to nije dozvolila. Dodao je kako njegovoj majci nije bilo dozvoljeno da uzme čak ni porodični album koji je bio u kući.

Mohamed je istakao da su ga sadašnje scene civila koji bježe od izraelskih napada u Gazi podsjetile na ono što mu je majka pričala o izbjeglištvu iz Palestine u Siriju zajedno s djecom.

Kako je kazao, sve to ga je podsjetilo na majčine priče o danonoćnim lutanjima po planinama, ponekad na leđima životinja, ponekad pješice te konačnom dolasku u izbjeglički kamp u Siriji poslije nekoliko dana mučnog putovanja.

Mohamed Hadid. Anadlija

S njegovim ocem su se sreli u kampu tek nakon nekoliko dana.

- Ne sjećam se ničega iz tog doba jer sam imao samo devet dana. Ali ono što sam vidio na televiziji duboko me je pogodilo i tek sada sam shvatio kroz kakvu borbu i poteškoće je prolazila moja majka kada me nosila do izbjegličkog kampa - kazao je Hadid.

Podsjetio je da njegove svjetski poznate kćerke, manekenke Belle i Gigi Hadid, dijele objave na društvenim mrežama kako bi skrenule pažnju na civilne žrtve izraelskih napada na Pojas Gaze.

Prijetnje smrću

- Moja djeca slijede svoje misli o okolišu i onome što se dešava ljudima u svijetu. Oni su godinama davali doprinos ovim pitanjima, od katastrofalnog zemljotresa u Turskoj do velike gladi u Africi, beskućništva u jugoistočnoj Aziji i izgradnje škola za UNICEF. Oduvijek su bile zainteresovane za humanitarna dešavanja. Pošto sam ja Palestinac, jednim dijelom i one su Palestinke. Ovo svakako kod njih izaziva prirodno interesovanje za ovu temu - ističe Hadid.

Napomenuo je da su nakon izraelskih napada na Gazu porasle i kritike i prijetnje prema njegovoj porodici.

- Dobijamo mnogo prijetnji. Primam mnogo poruka mržnje putem elektronske pošte. Moj i broj telefona mojih kćerki dijele na internetu. Dobili smo mnoge pozive, od prijetnji smrću do napada. Morali smo promijeniti brojeve telefona - kaže Mohamed Hadid, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema njegovom uvjerenju, antisemitizam je nešto što je nastalo u Evropi.

- Ovo se dogodilo u istočnoj Evropi i na Zapadu, upravo protiv naroda iz našeg regiona. Ali, ja ne mogu biti antisemit jer i ja sam semitskog porijekla. Dolazim s područja gdje je rođen Isa (Isus, op.a.). Ne mogu biti protiv samog sebe, zar ne - upitao se ovaj Palestinac.

Pojasnio je da su kao potomci Ibrahimovi (Abraham) ustvari rođaci s Jevrejima i da vjeruju u jednog Boga, ali da se Jevreji, kako je rekao, možda više ne osjećaju tako.

- Na tom području su se okupile tri religije. Dakle, mi ne možemo biti protiv njih, niti oni mogu biti protiv nas - istakao je Mohamed Hadid.

Naglasio je da je najveća bol na svijetu kada se ljudi ne mogu vratiti u zemlju gdje su rođeni, živi pa čak ni mrtvi.

Kako je kazao, tri najbolnija događaja u njegovom životu su što nije mogao ispuniti želju njegove majke, oca i nane da budu sahranjeni u zemlji gdje su rođeni i odrasli.

- Neka niko više ne doživi bol da se ne može vratiti, živ ili mrtav, u zemlju u kojoj je rođen i odrastao - poručio je Hadid.

Živio na Rodosu

Prisjetio se potom kako su godinama živjeli u različitim zemljama kao izbjeglice nakon što su ih jevrejski doseljenici protjerali iz Palestine.

Neko vrijeme je, veli, s porodicom živio na grčkom ostrvu Rodos, prisječajući se da njegova nana, koja je tamo preminula, nije mogla biti ukopana u Palestini.

Istakao je da je nana ukopana na groblju pored džamije koju su izgradili njegovi rođaci na Rodosu tokom osmanskog perioda.

- To je bilo najbliže moguće mjesto Palestini - kazao je 75-godišnji Mohamed Hadid, dodajući da su njegove roditelje morali sahraniti u Americi:

- I ja bih volio da budem ukopan u zemlji gdje sam rođen.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.