Autori serije Piki blajnders (Peaky Blinders) navikli su nas da, iz sezone u sezonu, porodici Šelbi (Shelby) neko remeti poslovne planove. Bili Kimber (Billy Kimber), insprektor Kembel (Campbell), Alfi Solomons (Alfie Solomons), Luka Čangreta (Luca Changretta),… Mnogi su pokušavali, ali su “Britvaši” svaki put ispadali mudriji i uspješniji. Za razliku od prve četiri sezone, kada je put do vrha, gangsterskoj porodici, bio popoločan kaldrmom mračnog Birmingema (Birmingham), u petoj sezoni posao se “završava” u parlamentu, jer Tomi (Tommy) je sada britanski poslanik. Iako ne u tolikoj mjeri, ni ovaj put krv i nasilje nisu izostali, ali po prvi put nisu dovoljni. Porodici Šelbi ovaj put opasnost ne predstavlja mafija, već ideologija – Britanijom se širi fašizam, a glavni krivac za to je Osvald Mozli (Oswald Mosley).

Lik Mozlija tumači izvanredni Sem Klaflin (Sam Claflin), koji je svojom ulogom gledaocima slikovito dočarao Osvaldove govore, gestikulaciju, držanje… Ali i doprinio tome da se fanovi serije masovno interesuju za to ko je bio tvorac fašizma u Velikoj Britaniji.

Osvald Mozli rođen je 1896. godine u uglednoj engleskoj plemićkoj porodici. Često opisivan kao inteligentan, elokventan i markantan, pohađao je elitne birtanske škole, a još kao jako mlad učestvovao je u Prvom svjetskom ratu u kojem je bio teško ranjen.

Brzo se zainteresovao za politiku, čiju će karijeru obilježiti mijenjanje nekoliko stranaka. Već 1926. godine ušao je u parlament i tako postao njegov najmlađi član, ali je četiri godine kasnije podnio ostavku jer je odbijen memorandum kojim je zahtijevao razne reforme. Iako je počeo kao konzervativac, nezadovoljan politikom svoje zemlje 1932. godine odlučuje da samostalno osnuje Britansku uniju fašista, partiju koja će ga i obilježiti kroz historiju.

Inspiraciju za osnivanje fašističke partije Mozli je pronašao nakon brojnih obilazaka Evrope, ali je najveći utjecaj na njega ostavio Musolonijev pokret u Italiji. Uvjeren da je upravo to potrebno Britaniji, počeo je da ovu ideju širi u svojoj zemlji. Žestokim nacionalističkim i rasističkim stavovima i ubjedljivim govorima, Mozli je brzo stekao veliki broj pristalica, kojih je bilo oko 40.000.

Britanska unija fašista usvojila je sopstvenu zastavu koja je bila crvene, bijele i plave boje, a inspirisan ostalim fašističkim pokretima Mozli je uveo i svoju gardu poznatiju kao crnokošuljaše. Mozlijevi stavovi, a samim tim i partija postajali su sve radikalniji. Uoči Drugog svjetskog rata, zahtijevao je sporazum sa Hitlerom, forsirajući nerealne planove da u Velikoj Britaniji zavlada diktatura po uzoru na Treći Rajh.

Njegova partija održala je više skupova širom Engleske, od kojih će najzapaženiji ostati onaj kada su crnokošuljaši marširali East End-om, četvrt u kojoj su uglavnom živjele irske i jevrejske porodice, kao i migranti. Taj događaj ostaće upamćen kao “bitka za Vable Street”, prilikom koje je došlo do velikog sukoba sa antifašistima i policijom.

Vlada je dozvolila marš uprkos prigovorima. Skupilo se oko pet hiljada fašista, deset hiljada policajaca i oko 300.000 građana koji fašistima nisu dozvolili da prođu. Kada se Mozli pojavio kako bi poveo svoje pristalice, policija je postupila po naređenju pokušavajući da im omogući prolaz. Međutim, građani East End-a postavili su barikade ne želeći fašiste u svom dijelu grada. Slogan pod kojim su građani stajali ujedninjeni bio je isti onaj koji se koristio u španskom građanskom ratu – “No pasaran! Thez shall not pass!” (neće proći). Mozli je poslije nekog vremena naredio svojim crnokošuljašima da se povuku.

U sukobima do kojih je došlo, ranjeno je oko 200 osoba, dok je 150 njih privedeno.

Mozlijevi radiklani stavovi su ga na kraju koštali gubitka velikog broja pristalica, zbog čega nikada nije postao toliko snažan da na izborima osvoji mjesto u parlametnu. Tokom Drugog svjetskog rata bio je u zatvoru, a Britanskoj uniji fašista bilo je zabranjeno djelovanje. Ipak i nakon rata ostao je vjeran svojim idejama, iako je ostatak života uglavnom proveo van Velike Britanije. Osnovao je Pokret sindikata 1948. godine koji je opisao kao udruženje 51 organizacije, većinom desničarskih klubova. Pokušavao je da povrati svoju moć, ali mu to nikada nije pošlo za rukom. Ostatak života uglavnom je proveo u Francuskoj, gdje je i umro u svojoj 84. godini.

BBC ga je 2006. godine izabrao za najgoreg Britanca 20. vijeka.

Obzirom na nikad neizvjesniji kraj sezone, kakav je slučaj bio u petoj, vjerujemo da fanovi serije Piki blajnders jedva čekaju izlazak šeste sezone i rasplet događaja između Tomasa Šelbija i Osvalda Mozlija.