<p>U ovom tehnološkom dobu stalna evolucija svemirskih istraživanja pruža dodatne informacije o planetima unutar našeg obima. Dugo se vjeruje da tekuća voda igra ključnu ulogu u potrazi za drugim oblicima života na egzoplanetama, a naučnici sada predstavljaju novu strategiju za njeno otkrivanje, prenosi Science Alert.<br></p><h2>Manje ugljičnog dioksida&nbsp;</h2><p>U objavljenoj studiji u časopisu Nature Astronomy naučnici sugeriraju hipotezu da egzoplaneta s atmosferom koja sadrži manje ugljičnog dioksida od njegovih susjeda može imati obilje vode, čak i potencijalnog života, na površini.</p><p>Amauri Trijud (Amaury Triaud), profesor egzoplanetologije naUniverzitetu u Birminghamu, jedan je od autora studije i objašnjava: </p><p>- Znamo da je Zemljina atmosfera prvo sadržavala CO2, no tokom vremena se ugljik otapao u okeanu, što je omogućilo održavanje života na planeti tokom posljednje četiri milijarde godina ili sličnog razdoblja.</p><p>Otkrivanje tekuće vode na egzoplanetama dosad je predstavljalo izazov, s obzirom na velik broj identificiranih egzoplaneta, ali bez potvrde o postojanju tekuće vode na njima.</p><h2>Postojanje tekuće vode</h2><p>Nova predložena tehnika može biti učinkovita jer su nivoi CO2 na Zemlji niski u poređenju s našim susjedima, pružajući optimalne uvjete za postojanje tekuće vode. Zemljina atmosfera je evoluirala kako bi omogućila ovo stanje, gdje se ugljik otopio u okeanu i naknadno zadržao u Zemljinoj kori zbog tektonskih aktivnosti, stvarajući svojevrsni ugljični ciklus.</p><p>Prema ovoj teoriji, identifikacija egzoplaneta s nižim nivoima CO2 u poređenju s okolnim susjedima mogla bi ukazivati na postojanje velikih okeana, sličnih onima na Zemlji.</p>

Dugo se vjeruje da tekuća voda igra ključnu ulogu u potrazi za drugim oblicima života na egzoplanetama, a naučnici sada predstavljaju novu strategiju 

Astronomi otkrili novi način traženja života u svemiru: Evo kako ih planiraju locirati

<p>NASA je u utorak objavila da odgađa slijetanje svojih astronauta na Mjesec za 2026. godinu, navodeći kao glavni prioritet sigurnost osoblja, prenosi Anadolija.</p><p>Svemirska agencija je u saopštenju navela da 2025. planira realizovati misiju Artemis II, koja uključuje slanje četiri astronauta na put oko Mjeseca, dok 2026. planira misiju Artemis III u kojoj je planirano slijetanje astronauta u blizini južnog pola Mjeseca, što bi mogao biti prvi povratak čovjeka na površinu Zemljinog satelita u više od 50 godina.</p><p>- Vraćamo se na Mjesec na način na koji nikada prije nismo, a sigurnost naših astronauta je NASA-in glavni prioritet dok se pripremamo za buduće misije Artemis - rekao je administrator NASA-e Bill Nelson.</p>

Vraćamo se na Mjesec na način na koji nikada prije nismo, a sigurnost naših astronauta je NASA-in glavni prioritet dok se pripremamo za buduće misije 

NASA odgodila slijetanje astronauta na Mjesec za 2026. godinu


<p>Osobe koje boluju od dijabetesa imaju problem s nepravilnim radom gušterače. Zato, kako bi regulirali njen rad, odnosno nivo inzulina u krvi, najčešće moraju trošiti umjetne nadomjeske u obliku tableta ili injekcija.<br></p><h2>Progenitorske ćelije</h2><p>No, nedavna studija otkrila je napredak u regeneraciji ćelija koje proizvode inzulin unutar gušterače. Pod vodstvom naučnika s australskog Instituta Baker Heart and Diabetes, u studiji su korišteni lijekovi koje je odobrila američka Federalna agencija za lijekove (FDA), a koji ciljaju enzim EZH2 za stimulaciju duktalnih progenitorskih ćelija gušterače.</p><p>Te progenitorske ćelije, odgovorne za oblaganje kanala gušterače, inducirane su da oponašaju funkciju manjkavih β-ćelija kod osoba s dijabetesom tipa 1. GSK126 i Tazemetostat, dva inhibitora malih molekula koji su već odobreni za liječenje raka, bili su ključni u ublažavanju ograničenja koja je nametnuo enzim EZH2, omogućujući duktalnim ćelijama da prihvate funkcije slične β-ćelijama.</p><p>Ciljanje EZH2 temeljno je za potencijal regeneracije β-ćelija, tvrde autori studije koja je objavljena u časopisu Signal Transduction and Targeted Therapy. Reprogramirane duktalne ćelije pokazale su proizvodnju i lučenje inzulina kao odgovor na glukozu, prikazujući svoje ponašanje slično β-ćelijama.</p><p>Taj inovativni pristup bavi se autoimunim uništavanjem β-ćelija kod dijabetesa tipa 1, gdje se upravljanje inzulinom i glukozom oslanja na redovne injekcije. Najvažnije je da su regenerirane ćelije pokazale sposobnost senzora glukoze, prilagođavajući proizvodnju inzulina.</p><p>Provedeni testovi, koji su koristili uzorke tkiva osoba u dobi od 56 godina bez dijabetesa te 7 i 61 godinu s dijabetesom tipa 1, otkrili su dosljedne rezultate. Ohrabrujuće je da se normalna proizvodnja inzulina nastavila unutar 48 sati od stimulacije.</p><h2>Olakšati život</h2><p>Procjenjuje se da oko 422 miliona ljudi u svijetu ima dijabetes pa bi im ovaj i slični lijekovi mogli uvelike olakšati život. Iako klinička ispitivanja tek treba provesti, navedeno istraživanje predstavlja potencijalni put za ponovno uspostavljanje tjelesnih funkcija ugroženih dijabetesom.</p><p>Iako klinička ispitivanja tek treba provesti, navedeno istraživanje predstavlja potencijalni put za ponovno uspostavljanje tjelesnih funkcija ugroženih dijabetesom.</p>

Novo naučno otkriće nudi nadu za liječenje dijabetesa s regeneriranim ćelijama koje proizvode inzulin, oponašajući prirodne funkcije

Odobren lijek koji oporavlja proizvodnju inzulina u roku od 48 sati

<p>Najveći muški primjerak najotrovnijeg pauka na svijetu pronašao je novi dom u Australskom parku reptila, gdje će pomoći u spašavanju života nakon što je slučajno otkriven.</p><h2>Nazvan Herkul</h2><p>Smrtonosni pauk nazvan Herkul pronađen je na centralnoj obali, oko 80 kilometara sjeverno od Sidneja, saopćio je Australski park reptila.<br></p>

<p>Eksperti za pauke iz obližnjeg parka su ga pronašli i ubrzo shvatili da je to najveći muški primjerak koji je javnost imala prilike da vidi u Australiji.</p><h2>Nadmašio rekord prethodnog</h2><p>Pauk je dugačak 7,9 centimetara od noge do noge, nadmašivši prethodnog rekordera iz 2018., mužjaka levkaste mreže po imenu Kolos.</p><p>Sidnejski pauci (Atrax robustus), koji se smatraju najotrovnijim na svijetu, obično imaju dužinu od jedan do pet centimetara, pri čemu su ženke uglavnom veće od mužjaka, ali ne tako smrtonosne.</p><p>Uglavnom se nalaze u šumovitim predjelima i prigradskim baštama od Sidneja, najnaseljenijeg grada u Australiji, do priobalnog grada Njukasla na sjeveru i Plavih planina na zapadu, prenosi Glas Amerike.</p><p>Herkules će doprinijeti programu protiv otrova u parku reptila. Sigurno uhvaćeni pauci podvrgavaju se „muženju“ da bi se izvukao otrov, neophodan za proizvodnju antiotrova koji spašava živote.</p><h2>Levkasta mreža</h2><p>- Navikli smo da parku doniraju prilično velike paukove s levkastom mrežom, ali dobivanje ovako velikog mužjaka je kao da dobijete džekpot. Dok su ženke pauka u obliku levkaste mreže otrovne, mužjaci su se pokazali kao smrtonosniji - rekla je Ema Teni, zadužena za pauke u Australskom parku reptila.</p><p>Od početka programa 1981. godine u Australiji nije bilo smrtnih slučajeva od ujeda pauka.</p><p>Kišno, vlažno vrijeme duž istočne obale Australije u posljednje vrijeme osiguralo je idealne uvjete za napredovanje paukova s levkastim mrežama, piše Telegraf.</p>

Sidnejski pauk ima smrtonosni otrov, ali zbog dobrih programa zaštite u Australiji od 1981. nije bilo smrtnih slučajeva od ujeda pauka

Pogledajte najveći primjerak najotrovnijeg pauka na svijetu: Završio u parku reptila

<p><br></p><p>Postoje istraživanja o svemu i svačemu, a jedna, koja nam dolazi iz Švedske, a koja se bavi veličinom stopala i koja govori o našem životnom vijeku, privukla je posebnu pažnju ljudi širom svijeta.</p><p>- Koristili smo kompjuterizirane podatke kako bismo uporedili ljude iz svih dijelova Švedske - rekao je državni epidemiolog dr. Hans Bjors. </p><p>- Proučavali smo dob u kojoj su umrli i uzrok smrti i otkrili da je veličina obuće definitivno povezana s dugovječnošću.</p><p>- Iako studije nisu pronašle direktnu korelaciju između veličine cipela i pojedinačne bolesti, ili između širine stopala i životnog vijeka, uočava se veza između broja obuće i životnog vijeka - uvjerava dr. Bjors.</p><p>Dakle, šta nam ova studija govori?</p><p>Među ženama očekivani životni vijek najduži je kod osoba koje nose broj 38 (najčešća veličina cipela): između 78 i 84 godine. Najniža je za one s malim stopalima. Ako nosite veličinu 35, očekivani životni vijek varira između 64 i 69 godina. Među muškarcima će najduže živjeti oni koji nose broj 42, između 75 i 82 godine. 38 ili 45? Padamo na 66-69 godina…</p><h2>Broj obuće i životni vijek kod žena</h2><p>35: 64-69 godina</p><p>36: 70-76 godina</p><p>37: 77-82 godine</p><p>38: 78-84 godine</p><p>39: 73-75 godina</p><p>40: 70-72 godine</p><p>41: 67-70 godina</p><p>42: 66-69 godina</p><h2>Broj obuće i životni vijek za muškarce</h2><p>38: 66-69 godina</p><p>39: 67-72 godine</p><p>40: 72-75 godina</p><p>41: 73-77 godina</p><p>42: 75-82 godine</p><p>43: 74-79 godina</p><p>44: 67-72 godine</p><p>45: 66-69 godina</p><p>Ove rezultate treba uzeti s rezervom. </p><p>- Ne sumnjamo da ljudi mogu živjeti duže nego što njihov broj obuće pokazuje - istakli su istraživači. Ali, to bi bilo tačno samo ako prihvate veoma zdrav način života, pazeći na ishranu i fizičku aktivnost, ističu naučnici.</p>

Proučavali smo dob u kojoj su umrli i uzrok smrti i otkrili da je veličina obuće definitivno povezana s dugovječnošću, kažu naučnici

Koji broj obuće nosite: On otkriva koliko ćete dugo živjeti

<p>Kako prenosi ScienceNews, totalno pomračenje koje će se dogoditi 8. aprila trajat će skoro pet minuta, što je duplo više od prethodnog koji se dogodio 2017. godine.</p><p>Duže vrijeme za posmatranje pomračenja i aktivnije sunce učinit će to boljom predstavom i blagodati pogotovo za naučnike koji imaju teleskope, senzore, a i satelite dostupne za proučavanje Sunca. Čak i gledaoci bez opreme trebali bi moći vidjeti strimere i izbacivanje koronalne mase, ako do njega dođe.</p><h2>Blizu Zemlje</h2><p>Mjesec će u aprilu biti u tački svoje orbite koja je relativno blizu Zemlje, zbog čega će Mjesec izgledati posebno velik. Kao rezultat toga, za svakoga ko ima dovoljno sreće da stigne do puta totaliteta – gdje mjesec potpuno blokira sunčev disk – to će biti posebno mračno pomračenje kada će Mjesec u potpunosti zakloniti Sunčev disk.</p><p>U aprilu će Sunce biti blizu solarnog maksimuma, što je vrhunac njegovog 11-godišnjeg ciklusa aktivnosti.</p><h2>Astronomski događaj</h2><p>Kao rezultat toga, mnogo svijetlih struja plazme nalik na latice protezat će se od solarne korone, vanjske atmosfere Sunca. Povećanje solarne aktivnosti također povećava šanse za izbacivanje koronalne mase, velikog oblačića vrućeg plina zarobljenog u petlji magnetnog polja koje se odbacuje sa površine Sunca.</p><p>Ako ste jedan od sretnih desetina miliona ljudi koji će imati priliku lično uživati u totalitetu, ili među stotinama miliona u dometu djelimičnog pomračenja, ovo je astronomski događaj koji nećete htjeti propustiti.</p>

U aprilu će Sunce biti blizu solarnog maksimuma, što je vrhunac njegovog 11-godišnjeg ciklusa aktivnosti

Ove godine nas čeka totalno pomračenje Sunca: Trajat će skoro pet minuta

<p>Nova studija otkrila je da su tri dijete s visokim udjelom masti povezane s povećanim rizikom od zaraze koronom.<br></p><h2>Tri dijete</h2><p>Naime, tim istraživača na Univerzitetu u Kaliforniji – Riverside (UCR) utvrdio je da ove tri dijete povećavaju ekspresiju bjelančevina ACE2 i drugih proteina domaćina, koje koriste šiljasti proteini virusa koji uzrokuju COVID kako bi ušli u tijelo. Ranije je isti tim utvrdio i povezanost prehrane temeljene na sojinom ulju s pretilošću i dijabetesom, za koje se zna da su glavni faktori rizika za COVID-19.</p><p>U novoj studiji istraživači su hranili miševe s tri različite dijete tokom 24 sedmice u kojima je najmanje 40 posto kalorija dolazilo iz masti. Prehrana se temeljila na zasićenim mastima iz kokosovog ulja, mononezasićenim, modificiranim sojinim uljem i nemodificiranom sojinom ulju s visokim udjelom polinezasićenih masti.</p><p>Nakon toga su pregledali sva četiri dijela crijeva miševa, zajedno s njihovim mikrobiomom. Četvrta kontrolna skupina miševa hranjena je hranom s niskim udjelom masti, prenosi Times of India.</p><h2>Biljna prehrana nije uvijek dobra</h2><p>Francis Sladek (Frances), profesorica stanične biologije na UCR-u i viša autorica studije objavljene u časopisu Scientific Reports, navodi da ponekad biljna prehrana nije najbolja opcija. Prehrana s visokim udjelom masti, čak i iz biljaka, jedan je od takvih slučajeva.</p><p>-Ove dijete oštećuju gene imunološkog sistema u domaćinu, a također stvaraju okruženje u kojem štetne crijevne bakterije mogu napredovati - dodala je ona.</p><p>Druga opažanja istraživača odnose se na promjene u genima koji reguliraju osjetljivost na zarazne bolesti, uključujući one koji prepoznaju zarazne bakterije i one koji kontroliraju upalu.</p><h2>Koje ulje ima najveći učinak</h2><p>Utvrđeno je da dijete s kokosovim uljem najviše utječu na ekspresiju gena, nakon čega slijedi dijeta s nemodificiranim sojinim uljem, što sugerira da višestruko nezasićene masne kiseline u nemodificiranom sojinom ulju igraju ulogu u mijenjanju ekspresije gena.</p><p>S druge strane, primijećeno je da su promjene mikrobioma bile izraženije kod miševa čija je prehrana bila temeljena na sojinom ulju, za koje su istraživači rekli da je ulje koje se najčešće konzumira u SAD, a sve se više koristi u drugim zemljama, uključujući Brazil, Kinu i Indiju.</p><p>Također su primijetili da se nalazi odnose samo na sojino ulje, a ne na druge proizvode od soje, tofu ili soju.</p><p>Dugotrajne prehrambene navike bogate mastima mogu dovesti do značajnih zdravstvenih posljedica, naveli su istraživači.</p>

Nova studija otkrila je da su tri dijete s visokim udjelom masti povezane s povećanim rizikom od zaraze koronom

Novi soj koronavirusa nije registrovan u BiH

Studija otkrila šta je povezano s povećanim rizikom od zaraze koronom

<p>Istraživači s Južnog univerziteta nauke i tehnologije razvili su ovu termoregulacionu elektronsku kožu s biomimetičkim strukturama, koja oponaša mehanizam termoregulacije ljudskog tijela integracijom fleksibilnog termoelektričnog uređaja s hidrogel kompozitnim materijalom.<br></p><h2>Stabilna temperatura</h2><p>Kroz delikatnu ravnotežu stvaranja i disipacije toplote, termo-e-koža je održavala stabilnu temperaturu površine od 35 Celzijevih stepeni u širokom rasponu temperature okoline od 10 stepeni do 45 Celzijevih stepeni, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Nano energija", prenosi Srna.</p><p>Posljednjih godina elektronska koža je realizirala haptičke funkcije slične ljudima i formirala stabilan neurofidbek oponašajući ljudsko tijelo u različitim stepenima, što ga čini idealnom komponentom za buduće inteligentne robote, prenio je Kineski međunarodni radio.</p><h2>Ograničena funkcija</h2><p>Međutim, njegova termoregulaciona funkcija je ograničena na jednostavno grijanje ili hlađenje, što znači da nije u stanju da održava izotermnu regulaciju dugo vremena u složenim i promjenljivim okruženjima.</p>

Kineski istraživači su nedavno razvili novu elektronsku kožu sa, kako su rekli, "odličnom izotermalnom regulacijom"

Kinezi razvili e-kožu

<p>Naučnici farmaceutske kompanije "Roš" razvili su novi antibiotik zosurabalpin, koji može da prevaziđe rezistenciju superbakterije poznate po stručnom nazivu Acinetobacter baumannii.</p><p>Ova superbakterija je identifikovana od Svjetske zdravstvene organizacije kao hitna prijetnja za koju su neophodni novi antibiotici, jer se bakterija ubrzano širi po bolnicama i otporna je na postojeće tretmane.</p><h2>Prva faza</h2><p>Među njima je identifikovao nekoliko molekula s antibakterijskom aktivnošću, među kojima je odabrao jedan, koji je potom optimizovao da poboljša njegovu efikasnost i bezbjednost, prenosi Pais. Lijek, koji je već izliječio miševe od upale pluća izazvane A. baumannii, počeo je da se koristi na ljudima, u prvoj fazi ispitivanja, kako bi se testirala njegova bezbjednost pri liječenju ljudi, piše B92.</p><p>Zosurabalpin prevazilazi odbranu koja obično čini ovu bakteriju otpornom tako što blokira transport molekula, lipopolisaharida, do površine bakterije, gdje je potrebno stvoriti vanjsku membranu ovih mikroorganizama. To postiže prevazilaženjem samo jedne od dvije membrane koje imaju gram-negativne bakterije.</p><p>Bez te vanjske membrane, manja je vjerovatnoća da će A. baumannii preživjeti i postaje osjetljiva na druge antibiotike, koji se mogu kombinovati sa zosurabalpinom za liječenje ovih vrsta infekcija.</p><h2>Vodeći uzrok</h2><p>U odvojenoj studiji, koju je također objavio časopis "Nature", dodaju se informacije o načinu na koji transportni sistem lipopolisaharida radi na površini ćelije da bi stvorio vanjsku membranu i kako je novi antibiotik blokira.</p><p>Ovo znanje će se koristiti za traženje novih jedinjenja čiji je cilj deaktiviranje ovog mehanizma i stvaranje alata protiv otpornosti bakterija, problema koji bi, prema nekim procjenama, mogao biti vodeći uzrok globalne smrti 2050. godine, navodi Pais.</p>

Ova superbakterija je identifikovana od Svjetske zdravstvene organizacije kao hitna prijetnja

Otkriven lijek protiv smrtonosne superbakterije koja se ubrzano širi bolnicama

<p>U posljednjem mjesecu nekoliko je medija izvijestilo o asteroidu pod nazivom 2007 FT3, koji je navodno izgubljen i mogao bi udariti Zemlju sljedeće godine, pozivajući se na upozorenja NASA-e. No, situacija nije toliko alarmantna kako se može činiti.<br></p><h2>Prate nebo</h2><p>Prema riječima portparola NASA-e, ne postoji poznata prijetnja od udara asteroida na Zemlju tokom sljedećeg stoljeća. NASA i njeni partneri pažljivo prate nebo kako bi identificirali, pratili i kategorizirali asteroide i objekte blizu Zemlje, uključujući one koji bi se mogli približiti. Važno je napomenuti da se asteroidi unutar 30 miliona milja od Zemljine orbite smatraju bliskima, prenosi Indy100.</p><p>Nedavni izvještaj NASA-e o asteroidima blizu Zemlje otkriva da nam se u posljednjih 30 dana približilo 13 asteroida bliže nego Mjesec, a taj broj se povećava. Uprkos tome, nema alarma.</p><p>Članak koji upozorava na mogući apokaliptični događaj s asteroidom 2007 FT3 objavljen je 2019., tvrdeći da bi mogao udariti Zemlju u oktobru te godine, ali to se očito nije dogodilo. Asteroid ima veličinu od 341 metar i ima 89 potencijalnih udara na NASA-inoj stražarskoj tablici od 3. oktobra sljedeće godine do 4. oktobra 2119. godine, ali nijedan od njih ne predstavlja opasnost prema Torino ljestvici.</p><h2>Najpesimističniji scenarij</h2><p>Vjerovatnost sudara ocjenjuje se kao gotovo nula, a čak i u najpesimističnijem scenariju vjerovatnost je toliko mala da je zanemariva. Nema razloga za zabrinutost, a članci koji šire strah vjerovatno će ponovo kružiti kako se približavamo datumu 3. oktobra 2025., sljedećem datumu kada bi nas mogao pogoditi.</p>

Nedavni izvještaj NASA-e o asteroidima blizu Zemlje otkriva da nam se u posljednjih 30 dana približilo 13 asteroida bliže nego Mjesec

NASA otkrila hoće li zalutali asteroid udariti u Zemlju 2024. godine

<p>Dopuštajući sebi da zavirimo u neistraženi kutak smrti, postoji teorija koja sugerira da život, prije nego što se izgubi, može proći pred očima. Ova se teza praktički godinama provlači uz razmišljanja o smrti, a često se spominje u filmovima, serijama i slično.&nbsp;</p><h2>Analizirali mozak 87-godišnjaka</h2><p>Ova dugo postavljena pretpostavka može imati podršku u nedavnom istraživanju koje je analiziralo mozak 87-godišnjaka nekoliko trenutaka prije smrti, piše UNILAD.<br></p><p>Neuronaučnici su proučavali mozak čovjeka koji je patio od krvarenja na mozgu i zabilježili neočekivanu aktivnost. Korištenjem EEG-a (elektroencefalografije) snimljeni su podaci tokom 30 sekundi prije i nakon smrti. Čak i nakon što je srce prestalo kucati, mozak je pokazao povećanu aktivnost u alfa i gama moždanim valovima, koji su povezani s funkcijama pamćenja i kognitivnih procesa.</p><p>Istraživanje sugerira da bi ova aktivnost mozga mogla podržati teoriju "prisjećanja života" koje se može dogoditi u trenucima bliske smrti. Međutim, s obzirom na to da je proučavana samo jedna osoba, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ova teorija potvrdila. </p><h2>Važna pitanja</h2><p>Koautor studije, neurohirurg dr. Ajmal Zemar (Zemmar) naglašava da ova otkrića postavljaju važna pitanja o razumijevanju trenutka završetka života. Ipak, potrebna su daljnja istraživanja i dokazi kako bi se ova teorija potvrdila.</p>

Istraživanje sugerira da bi jedna aktivnost mozga mogla podržati teoriju "prisjećanja života"

Naučnici navodno dokazali šta se dogodi trenutak pred smrt: Zaista se ostvari ono što su mnogi očekivali

<p>Arktički ledenjaci, za koje se nekada smatralo da su netaknuti, sada otkrivaju tragove 13 uobičajenih sastojaka iz proizvoda za ličnu njegu, uključujući i kreme za sunčanje. To otkriće, o kojem su izvijestili Mariana D'Amiko i njene kolege s Univerziteta Ca' Foscari u Veneciji, naglašava prisutnost tih tvari u arktičkom snježnom pokrivaču na norveškom arhipelagu Svalbard.</p><h2>Zagađenje okoliša&nbsp;</h2><p>Za neke od tih hemikalija ovo je prvi put da je prijavljena njihova prisutnost u snijegu na Svalbardu, ističe D'Amico.</p><p>Ti spojevi, nazvani "Hemikalije koje izazivaju brigu o Arktiku" (engl. Chemicals of Emerging Arctic Concern ili CEACs), dio su popisa za nadzor koji su sastavili naučnici za zaštitu okoliša, koji prate zagađenje okoliša na Arktiku. Iako su CEAC-ovi prije bili pronađeni u polarnim regijama, njihovi primarni izvori i transportni procesi i dalje su slabo poznati, piše Zimo.hr.</p><p>Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Science of the Total Environment, usredotočilo se na 13 sastojaka koji se obično nalaze u proizvodima za ličnu njegu, prikupljajući 25 uzoraka snijega s različitih lokacija, uključujući i ledenjake.</p><h2>Vjetar kao glavni prijenosni mehanizam</h2><p>Iznenađujuće, svi osim jednog ledenjaka pokazali su veće koncentracije UV filtera tokom zime, pri čemu su benzofenon-3 (BP3) i oktokrilen posebno prevladavali na vrhovima ledenjaka. Naučnici sumnjaju da je prijenos vjetrom vjerovatni mehanizam za te hemikalije koje upijaju UV zračenje da dospiju do udaljenih arktičkih ledenjaka. Arktička izmaglica, zagađeni sistem zračnih masa, može pridonijeti tom prijenosu jer pokriva golema područja tokom zime.</p><p>Zabrinutost ne proizlazi samo iz prisutnosti tih zagađivača već i zbog nepoznatog utjecaja na vodotoke i morski okoliš kada se snijeg otopi. D'Amico naglašava potrebu za daljnjim uzorkovanjem leda kako bi se utvrdilo približavaju li se te tvari nivoima toksičnima za okoliš.&nbsp;</p><h2>Ledena okruženja</h2><p>Hladna, ledena okruženja pokazuju drugačije hemijsko ponašanje od toplijih regija, što zahtijeva posebne polarne studije kako bi se razumjeli potencijalni utjecaji njihovog onečišćenja.</p><p>Dok neke zemlje zauzimaju stav predostrožnosti, zabranjuju određene UV filtere, globalni doseg tih zagađivača naglašava potrebu za koordiniranim međunarodnim naporima. Nova studija baca svjetlo na složeni međuodnos između ljudskih aktivnosti, atmosferskog transporta i osjetljivosti naizgled udaljenih okoliša na onečišćenje. Dok se otkrivaju otisci zagađenja pod utjecajem čovjeka na Arktiku, razumijevanje i upravljanje tim zagađivačima na njihovu izvoru postaje ključno.</p>

Arktički ledenjaci otkrivaju tragove kozmetičkih proizvoda u sebi, što potiče na globalnu akciju za očuvanje netaknutog okoliša

Hemikalije iz krema za sunčanje prvi put pronađene u arktičkom ledu, naučnici zabrinuti

<p>Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO) započela je misiju istraživanja crnih rupa pomoću novog svemirskog opservatorija.<br></p><p>Čelnik ISRO-a Sridhara Somanat (Sreedhara Somanath) objavio je u ponedjeljak da je lansiranje rakete nosača iz svemirskog centra Sriharikota bilo uspješno.</p><p>Indijski televizijski kanal NDTV izvijestio je da je proizvodnja satelita, za koji se očekuje da će imati radni vijek duži od pet godina, koštala oko 2,5 milijarde rupija (oko 27 miliona eura).</p><p>To je puno manje nego što je američka svemirska agencija NASA potrošila na satelit za sličnu misiju.</p><p>Indija ima sve ambicioznije svemirske planove. Nedavno je premijer Narendra Modi rekao da želi da njegova zemlja prvi put pošalje astronauta na Mjesec do 2040. te da će do 2035. biti postavljena indijska svemirska stanica.</p>

Indija ima sve ambicioznije svemirske planove

Indija kreće u ambiciozan pothvat istraživanja crnih rupa

<p><br></p><p>Dud Dinoša je jedinstveno murvino drvo u selu Dinoša, smještenom u Crnoj Gori.</p><p>Ovo drvo, staro između 100 i 150 godina, postalo je poznato po zanimljivom fenomenu koji se javlja nakon obilnih kiša, posebno tokom proljeća i jeseni. </p><p>Prema lokalnom vjerovanju, podzemni izvori u blizini dovode do povećanja nivoa podzemne vode tokom kišnih razdoblja.</p><p>Kada se pritisak poveća, voda izlazi iz šupljine u debelu ovog duda, dosežući visinu od otprilike 1,5 metara. Fascinantno je da se ovaj neobičan događaj bilježi jednom godišnje, a stanovnici Dinoše promatraju ga još od devedesetih godina prošlog stoljeća.</p><p><br></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">This tree has been gushing water since the 1990&#39;s 🤯 <a href="https://t.co/qezrsFiUbl">pic.twitter.com/qezrsFiUbl</a></p>&mdash; Nature is Amazing ☘️ (@AMAZlNGNATURE) <a href="https://twitter.com/AMAZlNGNATURE/status/1741478105837895782?ref_src=twsrc%5Etfw">December 31, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ovo područje u jugoistočnoj Crnoj Gori obiluje potocima koji se pune tokom proljetnog otapanja snijega i podzemnim izvorima. Dud Dinoša smješten je iznad akumulacija blizu rijeke, a šupljine u njegovom deblu djeluju kao prirodni ventil koji omogućuje oslobađanje pritiska podzemne vode.</p><p>Nakon intenzivnih kiša voda struji iz stabla tokom nekoliko dana dok se pritisak postepeno smanjuje kroz šupljinu u deblu.</p>

Ovaj neobičan događaj bilježi se jednom godišnje, a stanovnici Dinoše promatraju ga još od 90-tih godina prošlog stoljeća

Dud Dinoša smješten je iznad akumulacija blizu rijeke

Prirodni fenomen u Crnoj Gori: Voda izvire iz stabla, kako je to moguće

<p>Za nešto manje od godinu, NASA-ina solarna sonda „Parker“ proletjet će pored Sunca pri brzini od 195 kilometara u sekundi! Nikada do sada nijedan objekt napravljen ljudskom rukom nije išao toliko brzo niti prišao tako blizu Sunca – 6,1 milion kilometara udaljenosti.</p><p>- Skoro pa slijećemo na zvijezdu. Ovo će biti monumentalno dostignuće za čitavo čovječanstvo. Ovo je jednako slijetanju na Mjesec 1969. godine - kaže za BBC dr. Nur Ruafi (Nour Rauafi) s Univerziteta Džons Hopkins, piše RTCG.</p><p>Brzina koju će sonda „Parker“ postići dolazi od ogromne gravitacione vuče koju osjeća dok se približava Suncu. Brzina koju će postići slična je onoj kojom bi se od Njujorka do Londona stiglo za manje od 30 sekundi.</p><p>Misija sonde „Parker“ jedna je od najambicioznijih misija do sada pokrenutih.</p><p>Lansirana 2018. godine, njen cilj je da iznova i iznova, sve bliže i bliže, kruži oko Sunca. Manevar koji se planira krajem 2024. godine dovest će sondu na samo četiri posto razdaljine Zemlje od Sunca.</p><p>Izazov pred sondom je ogroman. Kada bude prolazila na najbližoj tački od Sunca, trpjet će temperaturu od 1.400 stepeni Celzijevih.</p><p>Strategija je da sonda stigne i „pobjegne“ brzo, vršeći mjerenja pomoću velikog broja instrumenata ispod njenog debelog toplotnog štita. Naučnici se nadaju podacima kojima će moći da odgonetnu neke od ključnih solarnih procesa.</p><p>Glavni od njih je da objasne koronu, odnosno vanjsku atmosferu Sunca, koja prkosi nekim fizičkim zakonima. Tako je temperatura fotosfere, površine Sunca, oko 6.000 stepeni, dok temperatura korone može da dostigne i nevjerovatnih milion stepeni.</p>

Ovo je jednako slijetanju na Mjesec 1969. godine, poručili su iz NASA-e

solarna sonda „Parker“ proletjet će pored Sunca pri brzini od 195 kilometara u sekundi

Najambicioznija svemirska misija u 2024. godini: Skoro pa slijetanje na Sunce

<p>Potres je izuzetno neugodno iskustvo jer dolazi naglo, a može imati izuzetno razorne posljedice. No, u nekim područjima uz potres često dolazi i do pojave cunamija koji može biti jednako ili čak i više razoran od samog potresa. Ali što je to tačno cunami i kako nastaje?</p><p>Sama riječ „cunami“ dolazi iz japanskog jezika i označava "val u luci". I zapravo veoma dobro opisuje šta je tačno cunami. Službeno, cunami je morski val (ili više njih) velikih amplituda, koji su uzrokovani potresom, erupcijom vulkana ili drugim atmosferskim poremećajima.</p><p>Iako se mogu pojaviti bilo gdje u svijetu, najčešće se bilježe u Tihom i Indijskom okeanu, područjima u kojima se nalazi veliki broj tektonskih rasjeda i koja su potresno veoma aktivna.</p><p>Cunamiji se mogu pojaviti u bilo koje doba godine, ali su češći tokom zime, piše Zimo.hr.</p><h2>Zašto dolazi do cunamija</h2><p>Najčešći uzrok je potres, kad dolazi do naglog pomicanja morskog tla, što pak dovodi do pojave velikih valova na površini okeana.</p><p>Baš kao i potresni valovi, cunami se širi veoma brzo. Prema naučnicima, cunami val može doseći brzinu i od 800 kilometara na sat. Na otvorenom moru, iako se mogu osjetiti, valovi cunamija često su niski, a svoju pravu snagu i veličinu pokazuju dolaskom bliže obali gdje je dubina manja. Tada dolazi do usporavanja samog vala i povećanja njegove amplitude. Što je dubina mora blizu obale manja, to je visina vala veća. Tako nije rijetkost da cunamiji dosežu visinu od nekoliko desetaka metara.</p><h2>Velika snaga, velika šteta</h2><p>Zbog svoje visine i snage mogu uzrokovati veliku štetu na infrastrukturi i građevinama, kao i ugroziti brojne ljudske živote.</p><p>Upravo su cunamiji uzrokovali neke od najgorih katastrofa u povijesti. U posljednje vrijeme najpoznatiji cunami zabilježen je u Indijskom okeanu 2004. koji je bio posljedica podmorskog potresa 26. decembra 2004. magnitude 9,15 po Rihteru, zabilježenog nedaleko od otoka Sumatre. Smatra se da je taj cunami usmrtio oko 275.000 ljudi i nanio velike štete na području od Indonezije sve do Somalije u Africi.</p><p>Nakon tog potresa pokrenuta je inicijativa za stvaranje mreže senzora koji bi upozorili cijelo to područje o nadolazećem cunamiju i na taj način barem smanjili broj ljudskih žrtava.</p><h2>Možemo li se zaštititi od cunamija</h2><p>Postoji cijeli niz načina na koje je moguće zaštititi se od cunamija.</p><p>Jedan je mreža senzora koja signalizira pojavu i približavanje cunamija nekom području, što omogućuje stanovnicima da se evakuiraju iz ugroženih na viša područja te tako smanje rizik od ljudskih žrtava.</p><p>Naučnici ispituju i mogućnost izgradnje brana na obali koje bi smanjile snagu udara cunamija i tako smanjili materijalne štete i ljudske žrtve.</p><p>No, najsigurnije je naučiti prepoznati znakove pojave cunamija.</p><h2>Kako prepoznati dolazi li cunami</h2><p>Osim službenih upozorenja koja mogu stići nakon snažnog potresa, dobro je znati prepoznati znakove potencijalnog cunamija ako niste na području koje je direktno pogođeno potresom.</p><p>Naglo povlačenje vode. Ako vidite da se voda na obali iznenada povlači, to može biti znak da se približava cunami. Pri tome ne mislimo na povlačenje kakvo viđamo prilikom izmjene plime i oseke, već naglo povlačenje vode i nekoliko desetaka metara.</p><p>Udarni val. Veliki broj onih koji su poginuli 2004. godine poginulo je jer su ostali na obali snimati veliki udarni val koji se pojavio na horizontu. Ako vidite veliki val koji se približava obali, visine i do 30 metara, to može biti cunami. Napustite obalu što prije i potražite viša područja.</p><p>Cunamiji mogu stvarati zvukove koji podsjećaju na tutnjavu ili grom. U kombinaciji s udarnim valom na horizontu, vjerovatno se radi o cunamiju.</p><p>Ako vidite bilo koji od ovih znakova, odmah se udaljite od obale i potražite sigurno mjesto.</p>

Astronomi otkrili novi način traženja života u svemiru: Evo kako ih planiraju locirati

NASA odgodila slijetanje astronauta na Mjesec za 2026. godinu

Odobren lijek koji oporavlja proizvodnju inzulina u roku od 48 sati

Pogledajte najveći primjerak najotrovnijeg pauka na svijetu: Završio u parku reptila

Koji broj obuće nosite: On otkriva koliko ćete dugo živjeti

Ove godine nas čeka totalno pomračenje Sunca: Trajat će skoro pet minuta

Studija otkrila šta je povezano s povećanim rizikom od zaraze koronom

Kinezi razvili e-kožu

Otkriven lijek protiv smrtonosne superbakterije koja se ubrzano širi bolnicama

NASA otkrila hoće li zalutali asteroid udariti u Zemlju 2024. godine

Naučnici navodno dokazali šta se dogodi trenutak pred smrt: Zaista se ostvari ono što su mnogi očekivali

Hemikalije iz krema za sunčanje prvi put pronađene u arktičkom ledu, naučnici zabrinuti

Indija kreće u ambiciozan pothvat istraživanja crnih rupa

Prirodni fenomen u Crnoj Gori: Voda izvire iz stabla, kako je to moguće

Najambicioznija svemirska misija u 2024. godini: Skoro pa slijetanje na Sunce

Kako nastaje cunami i postoji li način da se izbjegnu ljudski gubici

Nauka

Astronomi otkrili novi način traženja života u svemiru: Evo kako ih planiraju locirati

NASA odgodila slijetanje astronauta na Mjesec za 2026. godinu

Odobren lijek koji oporavlja proizvodnju inzulina u roku od 48 sati

Pogledajte najveći primjerak najotrovnijeg pauka na svijetu: Završio u parku reptila

Koji broj obuće nosite: On otkriva koliko ćete dugo živjeti

Ove godine nas čeka totalno pomračenje Sunca: Trajat će skoro pet minuta

Studija otkrila šta je povezano s povećanim rizikom od zaraze koronom

Kinezi razvili e-kožu

Otkriven lijek protiv smrtonosne superbakterije koja se ubrzano širi bolnicama

NASA otkrila hoće li zalutali asteroid udariti u Zemlju 2024. godine

Naučnici navodno dokazali šta se dogodi trenutak pred smrt: Zaista se ostvari ono što su mnogi očekivali

Hemikalije iz krema za sunčanje prvi put pronađene u arktičkom ledu, naučnici zabrinuti

Indija kreće u ambiciozan pothvat istraživanja crnih rupa

Prirodni fenomen u Crnoj Gori: Voda izvire iz stabla, kako je to moguće

Najambicioznija svemirska misija u 2024. godini: Skoro pa slijetanje na Sunce

Kako nastaje cunami i postoji li način da se izbjegnu ljudski gubici