<p>Gorila Džamila rođena je šest sedmica prije vremena, i to carskim rezom. Zbog operacije i, kako se pretpostavlja, nedostatka hormonskog odgovora tijela kakav se dešava tokom porođaja njena majka Sekani ju je odbacila.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">We have been following Gracie’s lead, and our surrogacy training with her has slowed and unfortunately, the progress we were needing to see has not been observed. <a href="https://t.co/3z6zsjYS1n">pic.twitter.com/3z6zsjYS1n</a></p>&mdash; Fort Worth Zoo (@FortWorthZoo) <a href="https://twitter.com/FortWorthZoo/status/1765154347510304995?ref_src=twsrc%5Etfw">March 5, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>U Zoološkom vrtu Fort Vort u Teksasu, u kome je rođena, pokušali su da brigu prebace na surogat majku, tj. starateljku Grejsi, ali je i ona odbacila malenu Džamilu, pa će sada pokušati s još jednom gorilom koja nema svoje potomke.</p><p>- Pratili smo Grejsi, ali trening je previše usporio, nije primijećen napredak koji smo očekivali. Donijeli smo tešku odluku da završimo trening i fokus prebacimo na drugu ženku u grupi – Vinifred, koju svi zovu Fred – naveli su iz ZOO vrta na Facebooku i dodali:</p><p><br></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/C3-_nk-PH6Z/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/C3-_nk-PH6Z/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/C3-_nk-PH6Z/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Fort Worth Zoo (@fortworthzoo)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Fred ima 33 godine i nema svojih potomaka, ali je pokazala neko interesovanje za Džamilu. Naš cilj je da osiguramo da Džamilu odgajaju gorile. Dok budemo radili s Fred, nastavljamo konsultacije s partnerima o najboljim koracima.</p><p>Kako dodaju, u međuvremenu Džamila je zdrava, sve jača i raste. Radi na razvoju mišića i pokretnosti.</p><h2>Posebno odijelo za Džamilu</h2><p>U okviru treninga zaposleni u ZOO vrtu nose specijalno odijelo zbog koga se Džamili čini da je na drugoj gorili. Početkom marta objavljen je i kratak video na kome se vidi kako je malena gorila, čije ime na svahiliju znači Ljepotica, našla vlastite noge, piše Telegraf.</p>

Džamila je rođena šest sedmica prije vremenom, ali zbog jedinstvenog porođaja njena majka odbila je da vodi računa o njoj

Odbacila ju je majka, a onda i starateljka: Tužna sudbina bebe gorile rođene carskim rezom

<p>Skoro 1,2 miliona pasa u Britaniji plaši se ljudi s bradom i brkovima, pokazalo je istraživanje. Analiza u kojoj je učestvovalo 2.000 ljudi pokazala je da je 10 posto pasa zbunjeno ili uplašeno kada se sretne s muškarcima koji imaju bradu i brkove, ali i tetovaže po licu.<br></p><p>Neprofitna organizacija ''Gajd dogs'' je, navodi ''Daily Mail'', zato pozvala sve s ovim karakteristikama da pomognu u socijalizaciji pasa dok su još štenad, kako bi se navikli na takve karakteristike.</p><p>- Cilj svakog vlasnika je da ima psa koji se osjeća dobro u svakoj situaciji. To može da se postigne ako se štenci osjećaju smireno i imaju pozitivna iskustva kraj ljudi kojih bi se plašili - rekla je Hejli Endrjuz, šefica Odjela za uzgoj štenadi u ''Gajd dogs''.</p><p>- Bez obzira na određene karakteristike, potrebno je da dobrovoljci budu posvećeni psima - dodala je ona.</p><p>Ova organizacija priprema štence za daljnji život tokom prvih 16 sedmica njihovog života, a zatim pomaže i narednih od 12 do 16 mjeseci, piše Telegraf.</p>

Istraživanje u Britaniji otkrilo da je 10 posto ljubimaca zbunjeno zbog kada sretne nekog s dlakama ili tetovažama na licu

Psi se plaše ljudi s bradom i tetovažama

<p>Nova studija je pokazala da Alzheimerova bolest može da se predvidi čak sedam godina prije nego što se razvije, i to zahvaljujući umjetnoj inteligenciji (AI).<br></p><p>AI je uspjela da uoči rane znake upozorenja o gubitku pamćenja, otkrili su američki istraživači.</p><h2>Prvi korak</h2><p>Vodeća istraživačica Alis Tang, studentica doktorskih studija na Univerzitetu San Francisko, rekla je da je umjetna inteligencija pomogla da se identifikuju druga stanja koja su povezana s Alzheimerovom bolešću, godinama prije njenog početka.</p><p>- Ovo je prvi korak ka korištenju AI na rutinskim kliničkim podacima, ne samo da bi se identifikovao rizik što je ranije moguće već i da bi se razumjela biologija koja stoji iza toga. Moć ovog pristupa AI dolazi od identifikovanja rizika, na osnovu kombinacija bolesti - kaže Alis.</p><p>Najnovija studija, objavljena u časopisu "Nature Aging", koristila je umjetnu inteligenciju da analizira zdravstvene kartone više od 5 miliona ljudi, kako bi vidjela da li postoje obrasci koji povezuju Alzheimerovu bolest s drugim stanjima.</p><p>Visok krvni pritisak, holesterol i nedostatak vitamina D, povezani su s većim rizikom od Alzheimerove bolesti i kod muškaraca i kod žena. Muškarci su također bili izloženiji riziku, ako su imali erektilnu disfunkciju ili povećanu prostatu. Žene su imale veće šanse za razvijanje Alzheimera, ako su imale osteoporozu - bolest kostiju.</p><h2>Mašinsko učenje</h2><p>Sistem umjetne inteligencije je bio u stanju da precizno predvidi Alzheimerovu bolest kod 72 posto pacijenata koji su patili od te bolesti, do sedam godina unaprijed.</p><p>- Kombinacija bolesti je ta koja omogućava našem modelu da predvidi početak Alzheimerove bolesti. Naše otkriće je da osteoporoza, jedan od prediktivnih faktora za žene, naglašava biološku interakciju između zdravlja kostiju i rizika od demencije - navodi Alis.</p><p>- Ovo je odličan primjer kako možemo da iskoristimo podatke o pacijentima pomoću mašinskog učenja, da predvidimo kod kojih pacijenata je veća vjerovatnoća da će razviti Alzheimerovu bolest, kao i da razumijemo razloge zašto je to tako - kaže doktorica Marina Sirota, prenosi TheSun.</p>

AI je uspjela da uoči rane znake upozorenja o gubitku pamćenja, otkrili su američki istraživači

Umjetna inteligencija može predvidjeti Alzheimerovu bolest godinama prije pojave simptoma

<p>Naučnici iz Dječijeg instituta za medicinska istraživanja (CMRI) testirali su nove genske terapije na cijeloj ljudskoj jetri u cilju razvijanja efikasnijih tretmana za nasljedne bolesti opasne po život.<br></p><h2>Adeno-asocirani virus</h2><p>Genska terapija je revolucionarni pristup tretiranju ozbiljnih genetskih bolesti koja uglavnom uključuje zamjenu ili popravku lošeg gena. Najefikasniji sistemi primjene danas su bazirani na bezopasnom virusu zvanom adeno-asocirani virus (AAV) koji ima prirodnu sposobnost da prenosi genetske informacije u ljudske ćelije, piše EurekAlert.</p><p>Istraživači se suočavaju s odsustvom pristupa laboratorijskim testovima koji su biološki relevantni i klinički prediktivni prije testiranja terapije na pacijentima. Bitno je da ti modeli vjerno predstavljaju ljudske fiziološke uvjete i složenu organizaciju tkiva, tako da se ishod terapije može tačno predvidjeti.</p><p>Naučnici su radili na novom metodu održanja ljudske jetre u životu u laboratorijskim uvjetima. Jetre koje nisu bile pogodne za transplantaciju i ranije bi bile odbačene ili držane na ledu radi istraživanja sad mogu biti očuvane izvan tijela na ljudskoj tjelesnoj temperaturi, što omogućava najnaprednije biomedicinsko ispitivanje.</p><p>Riječ je o sistemu normotemičke perfuzije jetre.</p><p>Sad je demonstriran potencijal upotrebe tog sistema za testiranje terapija baziranih na AVV prije kliničkih ispitivanja. Upotreba cijele jetre je revolucionarni napredak na polju genske terapije pošto omogućava da se precizno testira kako će nova terapija djelovati na vrlo važan organ, jetru – što je ranije bilo nemoguće.</p><p>- Ovo je važno zato što trenutna generacija virusnih vektora koje koristimo za dostavljanje genske terapije u jetru nisu dovoljno dobri za većinu kliničkih primjena - kaže profesor Lešek Lisovski.</p><h2>Toksični nusefekti</h2><p>Ovaj novi model ljudske jetre bit će ne samo prekretnica u izvođenju funkcionalnih evaluacija nove terapije već će omogućiti i precizniju procjenu efikasne doze nove terapije i identifikaciju potencijalnih toksičnih nusefekata. Bit će to i moćan sistem za razvoj novih prilagođenih virusnih vektora koji će činiti osnovu terapija sljedeće generacije, piše Telegraf.</p>

U cilju razvijanja efikasnijih tretmana za nasljedne bolesti opasne po život

Prva testiranja genske terapije na cijeloj jetri

<p>Svake godine svemirski teleskop Hubble fokusira se na divovske planete našeg Sunčevog sistema kada su najbliže Zemlji, što znači da će biti veliki i svijetli na nebu. Slike Jupitera snimljene su 5. i 6. januara 2024., a prikazuju obje strane planete. Hubble je tražio olujnu aktivnost i promjene u Jupiterovoj atmosferi.</p><h2>Jupiter u perigeju&nbsp;</h2><p>Slike su dio OPAL programa - "Naslijeđe vanjskih planetarnih atmosfera" (Outer Planet Atmospheres Legacy). Ove godišnje slike pružaju višegodišnju bazu posmatranja vanjskih planeta, pomažući u razumijevanju dinamike njihovih atmosfera i evolucije plinovitih divova. Jupiter je bio u perigeju – tački najbližoj Zemlji – još u novembru 2023. godine.</p><p>Jupiterovi šareni oblaci stalno su promjenjiva zbrka oblika i boja, jer je to mjesto s najvećom olujom u Sunčevom sistemu. Njegova atmosfera leži na dubini od nekoliko desetaka hiljada kilometara, a ova turbulentna atmosfera daje planeti prugasti izgled. Ovdje možete pronaći ciklone, anticiklone, smicanja vjetra i druge velike i fantastične oluje.</p>

<p>- Puno velikih oluja i malih bijelih oblaka znak su velike aktivnosti koja se trenutno odvija u Jupiterovoj atmosferi - rekla je voditeljica projekta OPAL Ejmi Sajmon (Amy Simon) iz Goddard Space Flight Centera.</p><h2>Dinamičke promjene</h2><p>NASA objašnjava da su pruge formirane zračnim strujama koje se kreću u različitim smjerovima na različitim geografskim širinama pri brzinama koje se približavaju 560 km/h. Svjetlija područja, gdje se atmosfera diže, nazivaju se zonama, a tamnija područja, gdje se zrak spušta, zovu se pojasevi. Kada te suprotne struje međusobno djeluju, nastaju oluje i turbulencije.</p><p>Hubble prati te dinamičke promjene svake godine. Na Jupiteru se iz godine u godinu uvijek događa puno aktivnosti i promjena.</p>

Jupiterovi šareni oblaci stalno su promjenjiva zbrka oblika i boja, jer je to mjesto s najvećom olujom u Sunčevom sistemu

Jupiter je bio u perigeju – tački najbližoj Zemlji 

NASA-in teleskop snimio Jupiter s obje strane: Zabilježio olujnu aktivnost

<p>Naučnici su u novom istraživanju ispitali koliko je isplativo komercijalno uzgajati pitone i kako bi to utjecalo na okolinu u poređenju s konvencionalnim uzgojem stoke.</p><p>Rezultati su bili obećavajući, zmije su brzo rasle, čak i kada nisu jele te su imale dobar udio mesnog sadržaja u odnosu na konzumiranu hranu (koja je uključivala piletinu i glodare).</p><h2>Uzgoj pitona&nbsp;</h2><p>Osim toga, pitoni se mogu hraniti i otpadnim proteinima iz drugih mesnih industrija, piše Index.hr.</p><p>- Pitoni prilikom posta mogu regulisati metaboličke procese i održavati tjelesnu kondiciju, što povećava sigurnost dostupnosti hrane u nestabilnim okolnostima. To znači da bi uzgoj pitona mogao biti fleksibilan i učinkovit odgovor na globalnu nesigurnost hrane - rekao je herpetolog Danijel Natuš s Univerziteta Macquarie u Australiji.</p><p>Natuš i njegove kolege su više od 12 mjeseci posmatrali uzgoj dvije vrste pitona (Malayopython reticulatus i Python bivittatus) na farmama na Tajlandu i Vijetnamu.</p><p>Otkrili su da je odnos konzumirane hrane i proizvedenog mesa (pri čemu manji broj znači veću učinkovitost) iznosio 1,2, u poređenju s 1,5 za lososa, 2,8 za piletinu i 10,0 za govedinu.</p><p>Zmije mogu postiti nekoliko mjeseci bez puno gubitka tjelesne mase, što ih čini idealnim za uzgoj u uvjetima u kojima nisu osigurane zalihe hrane što je, nažalost, vrlo čest slučaj širom svijeta, piše Science Alert.</p><h2>Ekološki prihvatljiv izvor hrane</h2><p>Naravno, mala je vjerovatnoća da će se u prodavnicama ubrzo pojaviti posebne police sa zmijskim mesom, ali rezultati studije pokazuju da bi ove životinje mogle biti pouzdan i ekološki prihvatljiv izvor hrane.</p><p>Tu je i pitanje "gurmanstva", odnosno toga koliko je zapravo ukusno meso pitona.</p><p>- Kada tu pridodamo i strah koji ljudi imaju spram zmija, moglo bi proći neko vrijeme prije nego što se na globalnom nivou prepozna poljoprivredni potencijal pitona - navode naučnici.</p><p>Istraživanje naziva "Python farming as a flexible and efficient form of agricultural food security" objavljeno je u časopisu Scientific Reports.&nbsp;</p>

To znači da bi uzgoj pitona mogao biti fleksibilan i učinkovit odgovor na globalnu nesigurnost hrane, rekao je herpetolog Danijel Natuš

Bizarno istraživanje naučnika: Ljudi bi trebali početi jesti pitone

<p>Inovativni novi tretman za liječenje agresivnog oblika raka mozga poznatog kao glioblastom pokazao je obećavajuće rezultate, nakon što je primijenjen u terapiji 72-godišnjeg čovjeka.</p><p>Njegov tumor se smanjio samo nekoliko dana nakon što je putem infuzije primio novi lijek. Iako je ishod primanja terapije kod druga dva pacijenta sa sličnom dijagnozom bio manje pozitivan, ovaj slučaj ipak daje nadu da će potraga za efikasnim liječenjem trenutno neizlječivog oboljenja jednog dana uroditi plodom.</p><h2>Najsmrtonosniji oblik&nbsp;</h2><p>Glioblastom je jedan od najsmrtonosnijih oblika karcinoma. Nastaje unutar centralnog nervnog sistema rapidno se razvijajući u malignu masu, a gotvo 95 posto pacijenata oboljelih od ove bolesti premine od posljedica, piše Euronews.</p><p>&nbsp;Istraživači Centra za proučavanje raka u Masačusetsu (SAD) posumnjali su da bi tretman zasnovan na imunom sistemu samog pacijenta, poznat kao terapija CAR T ćelijama, možda mogao dati rezultate tamo gdje su ostali lijekovi omanuli.</p><p>Ova terapija, koja je inače odobrena za liječenje različitih oblika raka krvi, ima impresivnu sposobnost da pronađe ćelije raka, a naučnici su poželjeli da je ispitaju i kod glioblastoma.</p><p>T ćelije pacijenta prikupljene su i preoblikovane, tako da prepoznaju površinske markere na vanjskom dijelu ćelija raka, prije nego što su ih putem infuzije vratili u krvotok.</p><p>Science Alert poredi ovaj postupak s "angažovanjem lokalnog plaćenika da tiho pronađe traženog zlikovca".</p><p>Preklinički laboratorijski testovi pokazali su da terapija radi kako je i očekivano i da čak privlači druge regulatorne T ćelije da se priključe borbi.</p><p>Završena je tek prva faza kliničkog istraživanja, kako bi se utvrdilo koliko je procedura sigurna, kao i njen potencijal kao lijeka.</p><p>Regrutovano je samo troje ispitanika, a svi su bili sa dijagnozom glioblastoma.</p><h2>Dugoročne prognoze</h2><p>Kod prvog pacijenta, 74-godišnjeg muškarca, koji je prošao standardne terapije i tretman zračenja, rak se vratio godinu kasnije. Samo dan nakon što je primio novi intravenozni tretman T ćelijama, MRI skener pokazao je značajno smanjenje mase tumora, ali je nekoliko mjeseci kasnije on opet uvećan.</p><p>Slično je bilo i sa 57-godišnjom ženom, sa glioblastomom koji je rastao u njenoj lijevoj hemisferi. Iako je njen tumor pokazao gotovo potpunu regresiju pet dana nakon terapije, vratio se samo mjesec kasnije.</p><p>Kod trećeg pacijenta koji ima 72 godine, tumor je smanjen i zasad nema znakova njegovog vraćanja, a neželjeni efekti ograničeni su na povišenu temperaturu i nekoliko kvržica na plućima, koje su se povukle. To je naučnicima dalo nadu da njihov novi pristup daje rezultate, ali dugoročne prognoze za bilo kog od pacijenata trenutno niko ne može dati.</p><p>Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu "The New England Journal of Medicine".</p>

Kod 72-godišnjeg čovjeka tumor se smanjio samo nekoliko dana nakon što je putem infuzije primio novi lijek

Glioblastom je jedan od najsmrtonosnijih oblika karcinoma

Inovativna terapija ulijeva nadu da će biti pronađen lijek za najsmrtonosniji oblik raka mozga

<p>SpaceX je iz trećeg pokušaja uspješno lansirao Starship, najmoćniju raketu na svijetu.</p><p>Ova raketa je ključna za NASA-ine planove čiji je cilj prijevoz i slijetanje astronauta na Mjesec i udaljenije destinacije kasnije u ovome desetljeću, kao i za ispunjenje nada Ilona Maska (Elon Musk) o mogućem naseljavanju Marsa.</p><p>Dva prethodna pokušaja završila su spektakularnim eksplozijama. Uspješno lansiranje se dogodilo oko 13 sati po srednjoevropskom vremenu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">LAUNCH! Starship launches for the third time on IFT-3 from Starbase!<a href="https://t.co/xRrVrrlsLt">https://t.co/xRrVrrlsLt</a> <a href="https://t.co/EcnzwiHVwL">pic.twitter.com/EcnzwiHVwL</a></p>&mdash; Chris Bergin - NSF (@NASASpaceflight) <a href="https://twitter.com/NASASpaceflight/status/1768267281417511183?ref_src=twsrc%5Etfw">March 14, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Inače, raketa je visoka 121 metar i visinom nadmašuje Kip slobode. Njegov Super Heavy Booster pri lansiranju proizvodi 74.3 meganjutna potiska, što je gotovo dvostruko više od druge najjače rakete na svijetu, NASA-ina Space Launch Systema (SLS).</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Watch the super hot plasma field grow as Starship re-enters the atmosphere! <a href="https://t.co/to4UOF2Kpd">pic.twitter.com/to4UOF2Kpd</a></p>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1768283993143652764?ref_src=twsrc%5Etfw">March 14, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ova raketa je ključna za NASA-ine planove čiji je cilj prijevoz i slijetanje astronauta na Mjesec i udaljenije destinacije kasnije u ovome desetljeću

SpaceX uspješno lansirao najveću raketu na svijetu, objavljen i snimak

<p>Kompanija SpaceX milijardera Ilona Maska (Elon Musk) sprema se da u svemir lansira Staršip (u prijevodu svemirski brod), najmoćniju raketu na svijetu. Prethodna dva pokušaja lansiranja završena su spektakularnim eksplozijama, a od njih zavise i planovi američke agencije NASA da pošalju astronaute na Mjesec do kraja decenije, piše Nauka.rs.<br></p><p>Američka savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) jučer je dala dozvolu kompaniji SpaceX za probno lansiranje. Period za lansiranje iz Teksasa je počeo u 13 i trajat će 110 minuta, a očekuje se da raketa poleti u 14.25.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The Starship team is go for prop load but keeping an eye on winds, now targeting 8:25 a.m. CT for liftoff → <a href="https://t.co/G1H8uoTxWD">https://t.co/G1H8uoTxWD</a></p>&mdash; SpaceX (@SpaceX) <a href="https://twitter.com/SpaceX/status/1768251797846847981?ref_src=twsrc%5Etfw">March 14, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Navodi se da ova dozvola otvara put za još jednu probu svemirske letjelice presudne za Ilona Maska i lansiranje satelita lunarnog programa NASA, prenosi Reuters.</p><p>Raketa je visoka 122 metra i ima dva dijela. Prvi je dio od nehrđajućeg čelika, koji može ponovo da se koristi, i koji se također naziva Staršip, a drugi predstavljaju veoma teški busteri za polijetanje. Ova raketa je trenutno najveća i najmoćnija napravljena do sada, a cilj je da transportuje ljude do Mjeseca, a možda i do Marsa, navodi Space.com.</p>

<p>- Staršip bi mogao biti revolucionarna svemirska letjelica. Njen potencijal je daleko veći od prijenosa tereta u orbitu i nazad, kao što je bio slučaj sa spejs šatlovima. Staršip bi mogao jednog dana da bude naša prva stalna baza na lunarnoj površini. Mogao bi čak i da ponese prve posjetioce do Marsa - rekao je za Indipendent Čed Anderson, izvršni partner SpaceX-ovog investitora Spejs kapitala.</p><p>Kako je Ilon Mask najavljivao, Staršip će biti sposoban da nosi u svemir teret težak 150 tona, što je mnogo više od 20 tona, koliko danas mogu da nose rakete.</p>

Ova raketa je trenutno najveća i najmoćnija napravljena do sada, a cilj je da transportuje ljude do Mjeseca, a možda i do Marsa

Raketa je visoka 122 metra i ima dva dijela

Treći pokušaj: Sve spremno za polijetanje najveće rakete Ilona Maska

<p>U prve dvije godine pandemije koronavirus je skratio životni vijek odraslih osoba širom svijeta za 1,6 godina. Stopa smrtnosti odraslih porasla je za 22 posto za muškarce i 17 posto za žene tokom ovog perioda.<br></p><h2>Veliki utjecaj</h2><p>U prve dvije godine pandemije, 2020. i 2021., COVID-19 je smanjio očekivani životni vijek odraslih osoba širom svijeta za 1,6 godina, prema velikoj studiji američkog Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME) koja je jučer objavljena u stručnom medicinskom časopisu Lancet.</p><p>- Pandemija COVID-19 imala je veći utjecaj na odrasle širom svijeta nego bilo koji drugi događaj u posljednjih pola vijeka, uključujući sukobe i prirodne katastrofe - rekao je Ostin Šumaher (Austin Schumacher), istraživač na IHME-u i glavni autor studije, navodi francuska novinska agencija AFP.</p><p>U 2020. i 2021. godini očekivani životni vijek se smanjio u 84 posto od 204 analizirane zemlje i teritorije, što “ukazuje na potencijalno razorne posljedice” takvih novih virusa, dodao je Šumaher. Ova statistika, također, predstavlja izuzetak od višedecenijskog globalnog trenda povećanja očekivanog životnog vijeka.</p><p>Istraživači procjenjuju da je stopa smrtnosti osoba starijih od 15 godina porasla za 22 posto za muškarce i 17 posto za žene tokom proučavanog perioda. Osim toga, institut IHME kao pozitivan aspekt ističe to što je, uprkos skraćenju prosječnog životnog vijeka tokom pandemije koronavirusa, on i dalje mnogo duži nego što je bio prije nekoliko decenija.</p><p>Između 1950. i 2021. prosječan životni vijek pri rođenju porastao je za 23 godine, popevši se sa 49 na 72 godine, prema istraživačima. Istovremeno, ističu da se svijet sada mora “usmjeriti na moguću sljedeću pandemiju i otklanjanje velikih razlika između zemalja u oblasti zdravstva”.</p><h2>15,9 miliona viška smrtnih slučajeva&nbsp;</h2><p>Istraživači su, također, procijenili da je COVID-19 izazvao 15,9 miliona viška smrtnih slučajeva u 2020. i 2021., bilo direktno zbog infekcije koronavirusom ili indirektno zbog poremećaja povezanih s njim. To znači oko milion više slučajeva nego što je ranije procijenila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).</p>

U prve dvije godine pandemije koronavirus je skratio životni vijek odraslih osoba širom svijeta za 1,6 godina

“Razarajuće posljedice“: Životni vijek značajno skraćen zbog COVID-19

<p>Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava, ali su vlade previše spore u poduzimanju akcija koje bi smanjile neminovne rizike zbog klimatskih promjena. Mnogi od tih rizika, koji, između ostalog, prijete sigurnosti hrane i finansijskoj stabilnosti, već su dostigli kritične nivoe i mogli bi da dovedu do katastrofe ako ne poduzmemo hitne i odlučne akcije, pokazalo je istraživanje Roberta Bizbroka i Simone Pede s Univerziteta u Vageningenu.<br></p><h2>Identificirati prioritete</h2><p>Ekstremna vrelina, suše, šumski požari i poplave, koje smo imali prethodnih godina, bit će sve gori na prostorima Evrope, čak i po najoptimističknijim scenarijima zagrijavanja. Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) objavila je prvu Evropsku procjenu klimatskih rizika (EUCRA) kako bi se identificirali prioriteti u adaptaciji na klimatske promjene, navodi Phys.org.</p><p>Prema procjeni, adaptacija u evropskim zemljama ne drži korak s brzinom kojom skaču rizici. U mnogim slučajevima postojeće adaptacije neće biti dovoljne, a hitne akcije su neophodne.</p><p>- EUCRA je prva procjena rizika koja prihvata činjenicu da nisu svi klimatski rizici u Evropi samo posljedica klimatskih promjena, već i nespremnosti društva na njih. Klimatske projekcije su osnova da shvatimo šta može da se desi. Ali planiranje budućih adaptacija zahtijeva da nam bude jasno da su mnogi rizici već na kritičnom nivou - rekla je Simona Pede i dodala:</p><p>- Zašto čekati da se ostvare klimatske projekcije? S mogućnostima velikih promjena, oni koji donose odluke moraju da prestanu samo da reagiraju na katastrofe koje se dešavaju nakon velikih poplava ili jakih suša i počnu da se pripremaju za klimatske adaptacije. Hitno nam je potrebna promjena načina razmišljanja.</p><h2>Evropska procjene klimatskih rizika</h2><p>Ekosistem: Skoro svi rizici po ekosistem zahtijevaju hitne mjere i više akcije, a posebno su veliki rizici po morske i priobalne ekosisteme.</p><p>Hrana: Rizici vrelih valova i suše već utječu na usjeve u južnoj Evropi, ali je velik rizik i za zemlje u centralnom dijelu kontinenta.</p><p>Zdravlje: Vreli valovi su najopasniji klimatski rizik za ljudsko zdravlje. Posebno su ugroženi radnici na otvorenom, stari, ljudi koji žive u lošim kućama…</p><p>Infrastruktura: Sve češće ekstremne vremenske promjene povećavaju rizik za energetske sisteme, vodovode i transport.</p><p>Ekonomija: Evropski finansijski sistem može biti ugrožen zbog klimatskih ekstrema, osiguranja, pozajmica, poskupljenja hrane…, piše Telegraf.</p>

Ekstremna vrelina, suše, šumski požari i poplave, koje smo imali prethodnih godina, bit će sve gori 

Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava: Jesmo li spremni za predstojeću katastrofu

<p>Arheolozi koji istražuju planinsko utvrđenje Rabana-Merkuli u današnjem iračkom dijelu Kurdistana kažu da je tamo možda bio i hram perzijske boginje vode Anahite.<br></p><h2>Mjesto bogosluženja</h2><p>Rabana-Merkuli je arheološka lokacija na planinskom vijencu Zagros, na padinama planine Piramagrun. To utvrđeno uporište obuhvata naselja u dolini Rabana i na platou Markuli.</p><p>Arhitektonske strukture pored prirodnog vodopada i ostaci mogućeg ognjenog oltara ukazuju na mjesto bogosluženja, kaže dr. Majkl Braun s Haldelberškog univerziteta.</p><p>Kameni reljef iznad utvrđenog ulaza u Rabanu prikazuje anonimnog vladara, najvjerovatnije vazalnog kralja pod partskom okupacijom. U dolini, istraživači su otkrili vjerski kompleks koji je možda bio posvećen boginji Anahiti, piše ArkeoNews.</p><p>Boginja vode Anahita je prvi put spomenuta u zbirci tekstova zoroastrizma „Avesta“, gdje je prikazana kao nebeski izvor svih zemaljskih voda i opisana kao izuzetno lijepa žena sa sposobnošću da uzme oblik stepenastog potoka ili vodopada. Tokom seleukidskog i partskog perioda kult Anahite bio je vrlo poštovan u zapadnim dijelovima Iraka.</p><p>Glavni pokazatelj da je hram posvećen Anahiti bio dio utvrđenja Rabana-Merkuli jeste otkriće arhitektonskih dodataka u prirodnom okruženju sezonskog vodopada unutar kompleksa.</p><p>-Blizina vodopada je značajna pošto je veza između elemenata vatre i vode imala važnu ulogu u preislamskoj perzijskoj religiji - kaže Braun.</p><p>Na lokaciji postoje ostaci građevine, gdje su arheolozi pronašli dvije pogrebne komore datirane na 1-2 stoljeće prije nove ere. To sugerira da je hram korišten kad su podignuta utvrđena naselja Rabana i Merkuli.</p><h2>Slavljenje kralja</h2><p>Dr. Braun misli da je možda već postojao neki hram koji je uključen u kult Anahite tokom partskog perioda, što je moglo biti od ključnog značaja u zauzimanju planine. U to vrijeme su mnoga vjerska mjesta također služila za slavljenje kralja i njegovih predaka.</p><p>- Čak i ako lokacija ne može biti definitivno povezana s boginjom vode Anahitom zbog nedostatka sličnih arheoloških otkrića radi direktnog poređenja, hram u Rabani ipak daje fascinantan uvid u sakralne i geopolitičke odnose tokom partskog doba, piše Telegraf.</p>

U dolini, istraživači su otkrili vjerski kompleks koji je možda bio posvećen boginji Anahiti

Hram perzijske boginje vode Anahite pronađen u iračkom dijelu Kurdistana

<p>Zamislite gužvu u restoranu: zveckanje tanjira, muzika, glasni razgovori ljudi… Čudno je da iko u takvom okruženju može da se fokusira dovoljno za bilo kakav razgovor.&nbsp;</p><h2>Uvid u mehanizam mozga</h2><p>Nova studija istraživača s Instituta za neuronauke Univerziteta Braun daje jedan od najdetaljnijih uvida u mehanizam mozga koji pomaže ljudima da na nešto obrate pažnju u takvom okruženju, ali i šta se dešava kada ne mogu da se fokusiraju, navedeno je u saopćenju.<br></p><p>U ranijoj studiji istraživači su ustanovili da ljudi mogu da kontroliraju na koliko toga se fokusiraju pojačavanjem relevantnih informacija i koliko toga mogu da filterišu isključujući sve što bi moglo da ih ometa. Novo istraživanje, objavljeno u Nature Human Behavior, otkriva proces pomoću kojeg mozak koordinira ove dvije kritične funkcije.</p><p>Glavni autor i neuronaučnik Harison Ric uporedio je ovaj proces s koordiniranjem mišićne aktivnosti za kompleksne fizičke zadatke.</p><p>- Na isti način na koji uključimo 50 mišića da izvedu zadatak poput korištenja štapića za ishranu, naša studija je otkrila da možemo da koordiniramo više različitih formi pažnje kako bismo obavili zadatak koji zahtijeva mentalnu spretnost - rekao je Ric, koji je studiju proveo kao doktorand Univerziteta u Braunu.</p><p>Istraživanje pruža uvid u to kako ljudi koriste svoje moći koncentracije, kao i šta dovodi do toga da im koncentriranje ne uspije, rekao je Amitaj Šenhav, profesor Odela za kognitivne, lingvističke i psihološke nauke.</p><h2>Kognitivna fleksibilnost</h2><p>- Ova otkrića pomažu nam da shvatimo kako su ljudi sposobni da prikažu tako ogromnu kognitivnu fleksibilnost – da obraćaju pažnju na ono što žele i to kada žele. Oni, također, mogu da nam pomognu da bolje shvatimo ograničenja te fleksibilnosti, kao i kako ograničenja mogu da se manifestiraju u određenim slučajevima poremećaja pažnje poput ADHD - rekao je Šenhav.</p><p>Da bi proveo studiju, Ric je dao kognitivni zadatak učesnicima dok je mjerio njihovu moždanu aktivnost pomoću fMRI mašine. Učesnici su vidjeli gomilu zelenih i ljubičastih tačaka koje se kreću lijevo i desno, poput roja svitaca. Zadatak, koji je imao različite stepene težine, uključivao je razlikovanje između pokreta i boje tačaka. Primjera radi, u jednoj vježbi učesnici su morali da odaberu koje boje je bilo više tokom brzih pokreta, a broj ljubičastih i zelenih tačaka bio je skoro jednak. Ric i Šenhav su analizirali moždanu aktivnost učesnika tokom tih aktivnosti.</p><p>Ric, postdoktorand na Institutu neuronauka na Prinstonu, objasnio je kako dva regiona mozga rade zajedno tokom ovih tipova zadataka.</p><p>- Možemo misliti da intraparijetalni sulkus ima dva radio-točkića: jedan za prilagođavanje fokusiranja, a jedan za određivanje filtriranja. U našoj studiji, prednji cingularni korteks prati šta se dešava s tačkama. Kada on prepozna, naprimjer, kretanje koje čini zadatak težim, ono tjera intraparijetalni sulkus da prilagodi filtriranje i smanji osjetljivost na pokrete. U scenariju kada je broj zelenih i ljubičastih tačaka skoro jednak, on može da naredi intraparijetalnom sulkusu da prilagodi točkić za fokusiranje kako bi se pojačala osjetljivost na boje. Tada su važni dijelovi mozga manje osjetljivi na pokret, a više na boje, pa učesnici mogu da naprave bolju odluku - rekao je Ric.</p><p>Njegov opis naglašava značaj mentalne koordinacije u odnosu na mentalni kapacitet, čime otkriva da je česta ideja pogrešna, piše Telegraf.</p><h2>Drugačija perspektiva</h2><p>- Kada ljudi govore o ograničenjima uma, često kažu „ljudi nemaju mentalni kapacitet“ ili ljudima nedostaje „računarska snaga“. Ova otkrića pokazuju drugačiju perspektivu o tome zašto nismo koncentrirani sve vrijeme. Ne zato što su naši mozgovi previše jednostavni, već zato što su veoma komplicirani, pa je koordinacija teška - rekao je Ric.</p>

Najnovija studija neuronaučnika daje jedan od najdetaljnijih uvida u mehanizam iza koncentriranja

Nevjerovatne tajne ljudskog mozga: Istraživanje otkrilo kako se fokusiramo

<p>Pentagon je u petak predstavio nalaze iz opsežnog izvještaja o neidentificiranim letećim objektima (NLO-ima), tvrdeći da nikakvi dokazi o vanzemaljskoj tehnologiji nisu otkriveni kroz istrage američke vlade od Drugog svjetskog rata. To otkriće nadovezuje se na objavu Pentagonovog Ureda za rješavanje anomalija u svim domenama (AARO) iz 2022. godine, koja isto tako nije pronašla nikakve naznake da su vanzemaljci posjećivali Zemlju ili se srušili na Zemlju.<br></p><h2>Objavljen prošle sedmice</h2><p>Na temelju američkog Zakona o ovlaštenju za nacionalnu odbranu iz 2023. godine, AARO je Kongresu podnio početni svezak dvodijelnog izvještaja, u kojem se opisuje povijesni angažman američke vlade u vezi s "neidentificiranim anomalnim fenomenima" (UAP, odnosno izraz koji američka vlada službeno koristi za NLO-e) od 1945. godine.</p><p>Prema riječima portparola Pentagona za medije, generalmajora Pata Rajdera (Ryder), neklasificirana verzija tog izvještaja objavljena je prošle sedmice.</p><p>Sažetak izvještaja naglašava da AARO nije pronašao nikakve potvrđujuće dokaze ni u jednoj istrazi američke vlade, akademskom istraživanju ili službenom panelu za reviziju koji bi poduprli postojanje vanzemaljske tehnologije iza prijavljenih viđenja UAP-a. Priznajući uporne neriješene slučajeve, AARO je sugerirao da bi poboljšan kvalitet podataka mogla riješiti mnoge incidente koji uključuju obične predmete ili prirodne pojave.</p><p>Od 1945. godine, istrage koje je finansirala američka vlada nastojale su procijeniti predstavljaju li UAP-ovi rizike za sigurnost leta, predstavljaju li tehnološki napredak drugih nacija ili pak ukazuju na "tehnologiju iz svemira pod inteligentnom kontrolom". Izvještaj je opovrglo popularne narative, koji sugeriraju da je američka vlada pronašla vanzemaljske letjelice i biološke ostatke, uključivši se u programe obrnutog inženjeringa te tehnologije.</p><h2>Nisu nađeni nikakvi dokazi&nbsp;</h2><p>AARO priznaje da mnogi ljudi iskreno imaju takva uvjerenja, priznaje se u izvještaju. Međutim, razjašnjeno je da svrha izvještaja nije potvrditi ili razotkriti određena uvjerenja, već primijeniti rigorozan naučni pristup u istraživanju prošlih UAP događaja i koji je sponzorirala američka vlada.</p><p>Suprotno tvrdnjama o obrnutom inženjeringu vanzemaljske tehnologije, AARO nije našao nikakve empirijske dokaze koji podupiru takve tvrdnje. Izvještaj je odbacilo specifične tvrdnje koje uključuju pojedince, lokacije, tehnološke testove i povezane dokumente kao netačne, s dodatnim detaljima obećanim u nadolazećem drugom tomu.</p><p>Tokom desetljeća, američka vojska dosljedno se bavila izvještajima o NLO-ima, tvrdeći da opsežna istraživanja nisu dala nikakve dokaze o postojanju inteligentnog vanzemaljskog života, piše Zimo.</p>

Izvještaj Pentagona odbacuje tvrdnje o vanzemaljcima, ne otkrivajući nikakve dokaze o NLO-ima kao vanzemaljskoj tehnologiji

Pentagon predstavio rezultate opsežnog izvještaja o NLO-ima

<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je pozvala vlade da uzmu u obzir spol pri razvoju politika o konzumaciji alkohola, upozoravajući da marketing te industrije sve više cilja na žene koje su pak suočene s većim zdravstvenim rizicima od muškaraca i od manje količine alkohola.<br></p><h2>Prilagođavanje marketinga&nbsp;</h2><p>Agencija UN-a sa sjedištem u Ženevi saopćila je da postoje dokazi da su muškarci, žene i manjinske skupine različito pogođeni štetama povezanima s alkoholom te da je industrija prilagodila svoj marketing tako da cilja na različite spolove.</p><p>Politike kontrole alkohola ostaju uglavnom rodno slijepe, kaže WHO te poziva vlade da uzmu u obzir spol pri osmišljavanju mjera kontrole.</p><p>Industrija se sve više koristi rodnim pristupima kako bi privukla potrošače, ističe WHO, dodajući da je od ključne važnosti držati korak s ovim promjenjivim marketinškim taktikama.</p><p>Nakon uspjeha u borbi protiv utjecaja drugih proizvoda, poput cigareta, na javno zdravlje, WHO sve više usmjerava pažnju na rješavanje pitanja štetnosti alkohola.</p><p>Svjetska zdravstvena organizacija ističe studije koje su otkrile da industrija sve više cilja na žene - od pakiranja do reklama koje naglašavaju aspekte feminizma ili ženska prijateljstva.</p><p>Muškarce se također cilja marketingom kojim se naglašavaju tradicionalne predodžbe o muškosti i izloženi su većem riziku od opijanja, razvoja problema s alkoholom i agresivnog ili rizičnog ponašanja, istaknuo je WHO.</p><p>No žene trpe veće štete pri nižim nivoima konzumacije alkohola.</p><h2>LGBTQ+ zajednica&nbsp;</h2><p>LGBTQ+ zajednica također se suočava s različitim štetama, često konzumira više alkohola i ima više problema s ovisnošću nego hetroseksualne osobe, dok su naslijeđe kolonijalizma i ekonomska marginalizacija također doveli domorodačke narode u povećani rizik, rekli su iz WHO.</p><p>Ta organizacija ističe da je konzumacija alkohola uzročni faktor za više od 200 bolesti i povreda, uključivo i neke vrste raka, cirozu jetre i kardiovaskularne bolesti, piše Zimo.</p>

Žene trpe veće štete pri nižim nivoima konzumacije alkohola

WHO upozorio: Žene su na udaru industrije alkohola

<p>Astronomi su posmatrali udaljenu planetu koja bi mogla biti prekrivena dubokim okeanima.</p><p>Opservacije, koje je načinio svemirski teleskop Džejms Veb (JWST), otkrile su vodenu paru i hemijski "potpis" metana i karbon-dioksida u atmosferi egzoplanete, koja je dva puta veća od Zemlje i nalazi se na oko 70 svjetlosnih godina udaljenosti, prenio je Guardian, piše B92.</p><p>Ovakva hemijska mješavina je u skladu s vodenim svijetom gdje bi okean pokrivao cijelu površinu i atmosferom bogatom vodikom, prema istraživačima s Univerziteta u Kembridžu.</p><p>- Okean bi mogao da bude topao 100 stepeni ili više. Na visokom atmosferskom pritisku ovako topao okean bi mogao da bude tečan, ali se ne zna da li bi mogao da bude naseljiv - rekao je profesor Niku Madhusudan, koji je bio na čelu analize.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The James Webb Space Telescope has discovered byproducts of life in the atmosphere of Proxima B!<br><br>Proxima B is in Proxima Centauri&#39;s &quot;habitable zone&quot; which means that liquid water can exist there. At 4.2 lightyears, it&#39;s the closest known exoplanet.<br><br>In 2019, radio signals were… <a href="https://t.co/xH7TNQlD2Q">pic.twitter.com/xH7TNQlD2Q</a></p>&mdash; Oculus Discrimine 🇺🇸 (@OculusDiscrim) <a href="https://twitter.com/OculusDiscrim/status/1763264938162655292?ref_src=twsrc%5Etfw">February 29, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ovakav zaključak je objavljen u žurnalu "Astronomy and astrophysics letters", ali ga je osporio kanadski tim, koji je napravio dodatne opservacije iste egzoplanete, poznate kao TOI-270d.</p><p>Oni su utvrdili da postoje iste atmosferske hemikalije, ali sumnjaju da je planeta isuviše topla za tečnu vodu, jer kažu da je temperatura oko 4.000 stepeni.</p>

Odbacila ju je majka, a onda i starateljka: Tužna sudbina bebe gorile rođene carskim rezom

Psi se plaše ljudi s bradom i tetovažama

Umjetna inteligencija može predvidjeti Alzheimerovu bolest godinama prije pojave simptoma

Prva testiranja genske terapije na cijeloj jetri

NASA-in teleskop snimio Jupiter s obje strane: Zabilježio olujnu aktivnost

Bizarno istraživanje naučnika: Ljudi bi trebali početi jesti pitone

Inovativna terapija ulijeva nadu da će biti pronađen lijek za najsmrtonosniji oblik raka mozga

SpaceX uspješno lansirao najveću raketu na svijetu, objavljen i snimak

Treći pokušaj: Sve spremno za polijetanje najveće rakete Ilona Maska

“Razarajuće posljedice“: Životni vijek značajno skraćen zbog COVID-19

Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava: Jesmo li spremni za predstojeću katastrofu

Hram perzijske boginje vode Anahite pronađen u iračkom dijelu Kurdistana

Nevjerovatne tajne ljudskog mozga: Istraživanje otkrilo kako se fokusiramo

Pentagon predstavio rezultate opsežnog izvještaja o NLO-ima

WHO upozorio: Žene su na udaru industrije alkohola

Otkrivena nova planeta: Dva puta veća od Zemlje

Nauka

Odbacila ju je majka, a onda i starateljka: Tužna sudbina bebe gorile rođene carskim rezom

Psi se plaše ljudi s bradom i tetovažama

Umjetna inteligencija može predvidjeti Alzheimerovu bolest godinama prije pojave simptoma

Prva testiranja genske terapije na cijeloj jetri

NASA-in teleskop snimio Jupiter s obje strane: Zabilježio olujnu aktivnost

Bizarno istraživanje naučnika: Ljudi bi trebali početi jesti pitone

Inovativna terapija ulijeva nadu da će biti pronađen lijek za najsmrtonosniji oblik raka mozga

SpaceX uspješno lansirao najveću raketu na svijetu, objavljen i snimak

Treći pokušaj: Sve spremno za polijetanje najveće rakete Ilona Maska

“Razarajuće posljedice“: Životni vijek značajno skraćen zbog COVID-19

Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava: Jesmo li spremni za predstojeću katastrofu

Hram perzijske boginje vode Anahite pronađen u iračkom dijelu Kurdistana

Nevjerovatne tajne ljudskog mozga: Istraživanje otkrilo kako se fokusiramo

Pentagon predstavio rezultate opsežnog izvještaja o NLO-ima

WHO upozorio: Žene su na udaru industrije alkohola

Otkrivena nova planeta: Dva puta veća od Zemlje