Najjača zabilježena eksplozija u svemiru – GRB 221009A – pogodila je Zemlju u oktobru 2022. i uzdrmala gornje slojeve atmosfere. Tim naučnika, među kojima su astrofizičari Sjeverozapadnog univerziteta, konačno je utvrdio da su ovo rekordno izbacivanje gama-zraka izazvali kolaps i prateća eksplozija masivne zvijezde ili supernova, ali to nije dalo odgovor na sva pitanja postavljena nakon što je GRB detektovan.
Istraživanje objavljeno u žurnalu Nature Astronomy riješilo je jednu misteriju, ali je produbilo druge, navodi EurekAlert!
Istraživači dugo špekulišu da se tragovi teških elemenata poput platine i zlata vjerovatno nalaze u supernovama. Istraživanje, međutim, nije otkrilo potpis tih elemenata, pa je njihovo porijeklo i dalje jedna od najvećih misterija astronomije.
„Normalni rođaci“
- Kada smo potvrdili da je GRB (izbacivanje gama-zraka) izazvao kolaps masivne zvijezde, to nam je dalo priliku da testiramo hipotezu o tome kako nastaju najteži elementi u svemiru. Nismo vidjeli potpise tih teških elemenata, što sugeriše da jake GRB ne stvaraju te elemente. To ne znači da nijedna GRB ne stvara teške elemente, ali je ključna informacija u shvatanju kako teški elementi nastaju. Buduće praćenje eksplozija slične jačine pokazat će da li „normalni rođaci“ najjačeg izbacivanja gama zraka prave teške elemente ili ne – rekao je Piter Blenčard, vođa studije sa Sjeverozapadnog univerziteta, piše Nauka.rs.
GRB 221009A pogodila je Zemlju 9. oktobra 2022. i bila je prejaka za većinu detektora gama-zraka. Moćna eksplozija dogodila se oko 2,4 milijarde svjetlosnih godina daleko od Zemlje, u pravcu sazviježđa Strijela i trajala je nekoliko hiljada sekundi.
- Otkako smo u stanju da detektujemo izbacivanja gama-zraka, ovo je bez sumnje najjače koje smo ikad vidjeli i do najmanje 10 puta jače od svih – rekao je Ven-faj Fong, vanredni profesor fizike i astronomije na Koledžu umjetnosti i nauke Vajnberg pri Sjeverozapadnom univerzitetu.
- Događaj je proizveo neke od fotona s najjačom energijom koju su zabilježili sateliti dizajnirani za detektovanje gama-zraka. Ovakav događaj na Zemlji može da se vidi jednom u 10.000 godina. Sretni smo što živimo u trenutku kada tehnologija može da detektuje ovakvo izbacivanje gama-zraka širom svemira. Veoma je uzbudljivo primijetiti tako rijedak astronomski fenomen poput najjače zabilježene eksplozije u svemiru i shvatiti kakvi su procesi sve iza toga – rekao je Blenčard.
Spektrograf teleskopa Džejms Veb
On je koristio spektrograf svemirskog teleskopa Džejms Veb da prouči svjetlost objekta u infracrvenom spektru. Tada su primijetili karakteristične potpise elemenata poput kalcija i kisika, kakvi se obično nalaze u supernovama. Iznenađenje je bilo što nije bila izuzetno svijetla, za razliku od izbacivanja gama-zraka koje je pratilo supernovu.
- Nije ništa svijetlija od prethodno praćenih supernova. Djeluje prilično normalno i slično drugim supernovama sa mnogo slabijim izbacivanjem gama-zraka. Očekivalo bi se da do ovakvog izbacivanja gama-zraka dođe kod ekstremno svijetlih supernova. Ispostavilo se da to nije slučaj – rekao je Blenčard.
Nakon potvrde supernove, on i njegov tim počeli su da traže dokaze teških elemenata u njoj. Trenutno astrofizičari nemaju potpunu sliku o svim mehanizmima u svemiru koji stvaraju elemente teže od željeza.