ISTRAŽIVANJA

Arheološki nalazi: Krvava historija Bliskog istoka zapisana je u slomljenim ljudskim kostima

Ljudske je ostatke proučavao međunarodni tim naučnika koji je želio testirati hipotezu o usponu i padu nasilja u starom vijeku

Tim stručnjaka istraživao je povrede otkrivene na lobanjama i kostima, nastale oružjem i oruđem na kosturima ljudi. Scholarship Guidance

E. Ag.

18.10.2023

Proučavanje gotovo 12.000 godina duge historije nasilja na Bliskom istoku otkriva da su krvoprolića počela u vrijeme kada su nastale prve države, prije otprilike šest i po hiljada godina te da su ponovno porasla kad su stigle suše i pojavila se velika carstva prije otprilike 3.200 godina, pokazala je analiza polomljenih ljudskih lobanja i kostiju, piše portal Live Science.

Ljudski ostaci

Lobanje i kosti više od 3.500 ljudi povrijeđenih u sukobima na Bliskom istoku u razdoblju između 12000. i 400. godine prije nove ere potječu iz geografskih regija koje uključuju Tursku, Levant (zemlju oko istočnog Mediterana), Mezopotamiju i Iran.

Ljudske je ostatke proučavao međunarodni tim naučnika koji je želio testirati hipotezu o usponu i padu nasilja u starom vijeku, prema studiji objavljenoj 9. oktobra u časopisu Nature Human Behaviour.

Tim stručnjaka istraživao je povrede otkrivene na lobanjama i kostima, nastale oružjem i oruđem na kosturima ljudi koji su živjeli na Bliskom istoku tokom četiriju razdoblja: neolitika (od 12000. do 4500. prije nove ere), bakrenog doba (od 4500. do 3300. prije nove ere), bronzanog doba (od 3300. do 1200. prije nove ere) i željeznog doba (od 1200. do 400. godine prije nove ere).

Zemljopisno područje

Stručnjaci smatraju da je drevni Bliski istok idealno mjesto za istraživanje i razumijevanje nasilja među ljudima jer je ovo zemljopisno područje bilo ključno za nekoliko velikih inovacija u ljudskoj kulturi, od pripitomljavanja životinja i razvoja poljoprivrede do stvaranja prvih gradova prije otprilike 11.000 godina, piše Hina.

Cilj naučnika bio je provjeriti pretpostavke o nivou nasilja u različitim razdobljima. Primjerice, niska gustoća naseljenosti u neolitskom razdoblju vjerovatno je značila i nizak stepen nasilja, dok je nastanak država i carstava u kasnijim razdobljima rezultirao povećanjem nivoa nasilja, naročito jer su ljudi počeli živjeti bliže jedni drugima u prvim gradovima.

Analizom traumatskih povreda identificiranih na drevnim lobanjama, stručnjaci su otkrili da je učestalost nasilja dramatično porasla u bakrenom dobu, u vrijeme nastanka prvih država, a zatim ponovno u željeznom dobu zbog velikih promjena, poput velikih suša koje su trajale 300 godina i u vrijeme kada se dogodio uspon vojnih velesila poput Asirskog carstva.

Društvene inovacije

No znatan pad nasilja uslijedio je u bronzanom dobu, između 3000. i 1500. godine prije Krista, otkrivaju naučnici, uprkos brojnim izazovima povezanim s klimom i urbanim načinom života. Zaključili su da je vjerovatan razlog "smanjenja nasilja to što su prve države uspjele uspostaviti učinkovite načine koji su rezultirali smanjenjem sukoba u tadašnjim društvima".

Smanjeno nasilje u bronzanom dobu vjerovatno je rezultat društvenih inovacija koje su pojedince transformirale u građane.

Čini se sasvim jasnim i logičnim da se pravni sistem brzo razvijao kroz bronzano doba, pa su čak i slobodni građani uživali u određenom stepenu zaštite koju im je omogućavao zakon, rekao je za LiveScience koautor studije Đakomo Benati (Giacomo), historičar ekonomije sa Koledža u Barceloni. To znači da su ljudima sve češće na raspolaganju bila miroljubiva sredstva za rješavanje razmirica.

No mir je bio kratka vijeka, s obzirom na to da je u željeznom dobu došlo do neviđenog nivoa nejednakosti, resursa je bilo sve manje, a sve češći su bili i ratni sukobi do kojih je dolazilo s usponom carstava, poput primjerice Hetitskog carstva, koje se nalazilo u dijelu današnje Turske.

Benati je kazao da je udarac u gornji dio lobanje u bakrenom i željeznom dobu vjerovatno bio najčešći način ubistva u predmodernom razdoblju.

Daljnja istraživanja 

Debra Martin, bioarheologinja sa Univerziteta Nevada u Las Vegasu, koja nije učestvovala u studiji, studiju smatra zanimljivom jer se temelji na čvrstim podacima.

- Pozdravljam to što su autori odlučili ne interpretirati podatke kako bi se uklopili u jedno uzročno objašnjenje. Nasilje i sukobe često ne pokreću samo vanjski faktori, već i ideologija, uvjerenja i simbolika. Zapravo je vrlo zamršeno reći šta sve pokreće nasilje - kazala je.

Naučnici planiraju provesti daljnja istraživanja da bi ustanovili koji dodatni aspekti rezultirali međuljudskim nasiljem tokom vremena. Primjerice, pokušat će ustanoviti jesu li nasiljem bili češće pogođeni muškarci ili žene.

- Kosti i kosturi iznimno su pogodni u našem istraživanju za razumijevanje promjena, kada su posrijedi ljudsko blagostanje i dobrobit, a nastojat ćemo proučiti i razlike među spolovima jer je rodna dimenzija bez sumnje ključna - zaključio je Benedeti.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.