Kada smo mladi jedemo hranu koja nam se sviđa, kasnije pazimo na sastojke, a kako vrijeme prolazi sve smo više svjesni da hrana koju jedemo utječe na naš život više od jednostavnog punjenja želuca. Tako nas neki sastojci hrane pretvaraju u agresivne osobe. Ne vjerujete? Čitajte dalje...
Vjerovatno znate da je margarin štetna namirnicate da je treba izbjegavati, čak je bolje jesti puter (bez obzira na holesterol?). Ali sigurno niste znali za jednu posljedicu konzumiranja margarina, koja se često zanemaruje. Naime, margarin u nama povećava agresiju.
Agresiju ne podstiče samo margarin već i ostale namirnice koje sadrže trans masne kiseline. Tu spadaju, miksevi za torte, smrznuti objedi, keksi, krofne... Trans masne kiseline povezane su s više zdravstvenih problema. Nedavno je otkriveno kako one mogu utjecati na našu ličnost na isti način kao što nam mogu i uništiti fizičko zdravlje.
Topla pića zapravo rashlađuju
Obično tokom vrućih ljetnih dana tražimo napitke rashlađene u frižideru. Iako smo uvjereni da će nam oni pomoći, za rashlađivanje organizma trebali bismo popiti nešto toplije.
U zemljama u kojima se temperature često penju nekoliko desetaka stupnjeva iznad nule, upravo kada im je nesnošljivo vruće, piju topli čaj. Takav ih napitak rashladi mnogo bolje od hladnog jer toplo piće podstiče na akciju ljudski prirodni „rashlađivački sistem".
Kada popijete nešto hladno, informacija koje receptori u ustima šalju u mozak jest da vam je hladno. Ali, ako popijete nešto vruće i vaši receptori se mozgu „žale" na vrućinu te uključe tjelesni „rashlađivački sistem" - znoj.
Zašto ON voli meso
Zato što ga već sam pogled na meso zapravo smiruje. Jednom je prilikom izveden eksperiment u kojem su muškarci slušali glumca kako čita scenarij. Kad god bi glumac pogriješio, muškarci su morali pritisnuti dugme. Što ga jače pritisnu, zvuk je bio glasniji.
U isto vrijeme prikazivali su im fotografije. Oni koji su gledali fotografije mesa, bili su daleko blaži prema glumcu od ostalih. To se objašnjava činjenicom da pogled na meso ujedno znači i da je lov gotov te da više nema stresa. Upravo zato pogled na meso smiruje muškarce.
Alkohol potiče podsvjesno sjećanje
Memorija funkcionira na nekoliko nivoa. Najjednostavnije su svjesni i podsvjesni nivo. A naučnici su dokazali da alkohol i podsvjesna memorija vole ići „rukom pod ruku".
Sretno stanje koje dobijemo kada pijemo postiže se jer alkohol prevari mozak tako da on počne ispuštati hormon dopamin. Ali, ne staje tu. Iako daje dojam sreće, dopamin je u svojoj biti hormon učenja. Što više dopamina imate u tijelu, više primjećujete, možete više naučiti i sjetiti se svega oko sebe - na podsvjesnom nivou. Kada su svjesne misli za vrijeme pijanog stanja koncentrirane na jednu stvar, podsvjesna memorija zaposlena je pamćenju okoline.
Razne komponente ovog procesa još uvijek se istražuju, ali istraživači već sugeriraju da alkoholičari vjerojatno nisu ovisni o alkoholu već o memoriji koju alkohol podstiče u njihovoj podsvijesti. U alkoholiziranom stanju stvaraju se sjećanja brže nego u bilo kojem drugom stanju. Nažalost, umjesto korisnih stvari, sjećate se samo da ste se pijani osjećali fantastično.
Ljuto izaziva noćne more
Naučnici iz klivlendskog centra za poremećaje sna tvrde da zaljućena hrana može izazvati poremećaje sna i pojavu noćnih mora. Isti negativan efekat ima i večera od takozvane brze hrane. Da biste izbjegli noćne košmare, zadnji obrok bi trebao biti bar dva do tri sata prije spavanja. Zna se i da kasne večere podižu tjelesnu temperaturu i povećavaju aktivnost mozga. U REM fazi spavanja, kada ljudi sanjaju, to prouzrokuje noćne more.
Kad nastaje rizik za srce
Istraživanje koje su proveli naučnici u bolnici St Michael u Torontu, na 1.076 djece predškolske dobi, pokazali su da efekti nezdrave prehrane počinje još u ranoj dobi. To upućuje na to da bi se intervencije u zaštiti zdravlja trebale početi provoditi ranije nego se mislilo, kažu istraživači iz St Michael bolnice u Torontu. „Naši rezultati pokazuju da se povezanost između prehrambenih navika i rizika od kardiovaskularnih bolesti pojavljuju rano u životu i mogli bi biti potencijalna meta za ranu intervenciju", rekla je dr. Navindra Persaud.
