Foto: AFP

Iako se Dan zaljubljenih slavi širom svijeta, malo ljudi o njemu razmišlja kao o vjerskom prazniku. 

Rimokatolička crkva 14. februara proslavlja uspomenu na čak dva svetitelja istoga imena – Valentina, koji su po predanju zajedno i pogubljeni, prenosi B92.

Jedan je bio Valentin, episkop ternijski, kome je odsječena glava 269. godine, za vrijeme cara Klaudija II. Nad njegovim je grobom u 4. stoljeću podignuta bazilika. Drugi je Valentin rimski i ne smatra se historijskom ličnošću.

Kult sv. Valentina Ternijskog, episkopa i mučenika, brzo se proširio, prvo po Rimu, pa dalje po svijetu. Prenijet je u svoj grad, Terni, 1605. godine. Prikazuje se kao svećenik ili episkop, negdje i kako iscjeljuje epileptičara, jer je zaštitnik od te bolesti, kao i od kolere. Počev od 14. stoljeća, na Zapadu ga smatraju i pokroviteljem zaljubljenih.

Međutim, Valentinovo je u novijoj historiji izbrisano iz kalendara katoličke crkve zbog, kako se navodi, “želje za smanjenjem broja svetih dana kod onih svetaca o kojima nije bilo jasnih historijskih činjenica”.

Po svemu sudeći, praznovanje Svetog Valentina zamijenilo je rimski kult boginje Junone koja je slavljena istog dana. Ona je bila zaštitnica porodice i braka i na njen dan se ženama poklanjalo cvijeće.

Danas se na Dan zaljubljenih prakticiraju različiti običaji i sve više se vezuju za potrošačko društvo.

Pravoslavna crkva Svetog Valentina slavi 13. avgusta, a 14. februara Svetog Trifuna.