Jedno novo istraživanje pokazalo je da bi do kraja ovog stoljeća zbog klimatskih promjena moglo nestati pola pješčanih plaža na svijetu.

Već do 2050. godine dio obala izgledat će potpuno drugačije nego danas, a 10 do 12 posto obale suočit će se s ozbiljnom erozijom. Istraživanje je pokazalo i da bi se do 2100. godine u gusto naseljenim područjima kao što je američka istočna obala, južna Azija i središnja Evropa obala mogla povući do 100 metara.

Na plaže će najviše utjecati porast nivoa mora

Ovo su konzervativne procjene”, rekao je Michalis Vousdoukas, okeanograf i jedan od autora spomenutog istraživanja objavljenog danas u ''Journal Nature Climate Change''. U njemu su sudjelovali naučnici i Istraživačkog centra Europske komisije te fakulteti iz Španjolske, Portugala i Nizozemske.

Naučnici su pomoću projekcija analizirali kako će na plaže širom svijeta utjecati podizanje nivoa mora te razorne oluje. U obzir su uzeli i prirodne procese poput valova i sastava tla plaža, ali i ljudske faktore kao što je gradnja uz obalu ili brane.

Studija je pokazala kako će na plaže najviše utjecati porast nivoa more. Isto tako studija je pokazala i da će na plaže utjecati porast emisije stakleničkih plinova.

Plaže zauzimaju više od trećine sveukupne obale na svijetu

U istraživanju se napominje i da se ne može dovoljno naglasiti koliko su za svijet važne plaže. One zauzimaju više od trećine sveukupne obale na svijetu i služe kao ključni faktor koji štiti obalna područja od oluja. Plaže su važne i s ekonomskog aspekta, najprije za turizam, ali i druge aktivnosti.

Osim toga, na mnogim područjima plaže nisu tek mjesto za praznike. Na mjestima kao što je Brazil i Australija na njima se boravi tijekom cijele godine.

- U mnogim dijelovima svijeta pješčane plaže imaju vrijednost koja se ne može direktno izraziti novčanom vrijednošću - rekao je Vousdoukas.

Opasnost za prirodne procese

Plaže su dinamične i mijenjaju oblik prirodnim putem tokom vremena. Ali naučnici upozoravaju da gradnja u blizini mora može poremetiti prirodna kretanja plaža te zaustaviti prirodne procese pomoću kojih se pijesak sam obnavlja. Danas, plaže koje se najviše suočavaju s erozijom smještene su u urbaniziranim područjima gdje se pokraj plaža nalaze ceste i visoke gradnje.

Na mjestima kao što je Miami Beach dovoze se tisuće tona pijeska kako bi se smanjili efekti erozije, dok se na drugim mjestima grade veliki lukobrani da bi se zadržao pijesak. Naučnici koji su sudjelovali u izradi studije upozoravaju kako ovakvi pothvati mnogo koštaju, a s podizanjem nivoa mora i velikim olujama neće biti od velike koristi.

Erozija plaža biti će najveća u Australiji

Najveći utjecaj na eroziju plaža zbog podizanja nivoa mora bit će u Australiji. Istraživanje je pokazalo da će skoro pola pješčane obale tamo do 2100. godine biti ugroženo. Slična situacija bit će i u Čileu, Kini, SAD, Rusiji, Meksiku i Argentini. Vousdoukas je rekao kako će na udaru biti i mali otoci, pogotovo Karpiski. I to zbog ravnog terena.

Ali ako vlade širom svijeta uspiju smanjiti emisije stakleničkih plinova, moglo bi se spriječiti oko 22 posto erozija koje su istraživači prognozirali da će se dogoditi do 2050. godine. Ako pokušamo ostvariti ciljeve Pariskog dogovora, rekao je Vousdoukas, mogli bismo smanjiti 40 posto erozije.