Istraživanja naučnika pokazala su da je skoro 600 vrsta biljaka nestalo je iz divljine u posljednjih 250 godina. Naučnici su analizirali populaciju od 330.000 vrsta biljaka iz cijelog svijeta. 

Oni tvrde da su od 1900. godine do danas godišnje izumirale prosječno tri biljne vrste, što je 500 puta brže nego kada je u pitanju prirodno izumiranje biljaka koje rastu iz sjemena, piše BBC. 

U većini slučajeva se to događalo na izoliranim otocima poput Havaja, Mauricijusa, potom u Australiji te u Brazilu i Indiji, gdje su biljne vrste ranjivije kada je riječ o promjenana u sredini na koje utiče čovjek. 

Naučnici kažu da se područja izumiranja biljaka podudaraju s područjima izumiranja životinja.

- Većina ljudi uspjeva se sjetiti naziva sisara ili ptice koji su izumrli u posljednjih nekoliko stoljeća, ali malo ko može imenovati biljke kojih više nema. Zahvaljujući ovoj studiji prvi put imamo uvid u to koje su biljke već izumrle, odnosno koliko se brzo to odvijalo - kaže dr Elis Hamfriz (Aelys Humphreys) sa Univerziteta u Štokholmu.

Među biljkama kojih na našoj planeti više nema je i drvo čileanske sandalovine, koje se koristilo u proizvodnji esencijalnih ulja. 

Naučnici sa Univerziteta u Štokholmu i njihove kolege iz Kraljevskoga botaničkog vrta u Kevu zaključili su da je nestala 571 vrsta biljaka, što je dvaput više od izumrlih ptica, sisara i vodozemaca, ili ukupno 217 vrsta. Strahuje se da ovo nije stvarna slika te da je brojka puno veća.

Problem nestanka biljaka od velike je važnosti jer od njih zavisi život na Zemlji, one nam osiguravaju kiseonik i hranu. 

Istovremeno izumiranje biljaka za rezultat ima izumiranje ostalih organizama koji od njih zavise, na primjer nekih vrsta insekata koji se biljkama hrane ili ih koriste za polaganje jaja.

Vijest o izumiranju biljaka loša je za sve vrste, kaže koautorka studije, dr. Eimir Nik Lugadha (Eimear Nic Lughadha) iz Kraljevskoga botaničkog vrta.

- Opstanak miliona ostalih vrsta zavisi od biljaka, a jedna od njih smo mi – ljudi. S obzirom na to da sada znamo koje biljke nestaju, moramo ih ponovno posaditi i nastojati očuvati kako bismo očuvali i ostale organizme - upozorila je.

Naučnici smatraju da vrlo brzo treba preduzeti odlučne korake koji će doprinijeti spriječavanju daljnjeg izumiranja biljaka.

Prije svega treba evidentirati vrste biljaka širom svijeta, obnoviti herbarijume u kojima se čuvaju raznovrsni biljni uzorci, podržati botaničare koji se bave istraživanjima te podučiti djecu kako da prepoznaju biljke koje rastu u njihovom okruženju.