NEVJEROVATNO

Fotograf iz Bangladeša svojim fotografijama pokazao u kakvom užasu ljudi žive

Devet od deset najzagađenijih zemalja na svijetu nalazi se u Aziji

Telegraf.rs

15.6.2019

Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+2

Devet od deset najzagađenijih zemalja na svijetu nalazi se u Aziji. Svaka od tih zemalja bori se sa izuzetno visokom koncentracijom čestica PM2,5 koje mogu da budu veoma opasne po zdravlje. U Pakistanu, Indiji i Avganistanu ako ne nosite masku, zaista bi trebalo da brinete o onome što udišete. Najlošije stanje je u jednoj od najmnogoljudnijih zemalja na svijetu - Bangladešu.

Prema izvještaju za prošlu godinu, koji je objavio sajt AirVisual, zemlja sa najzagađenijim vazduhom na svijetu je Bangladeš. U njegovom zraku se u prosjeku nalazi 97,1 mikrograma čestica PM2,5. Prihvatljivo je svega 35.

Probal Rašid je fotoreporter iz Gazipura u Bangladešu. Odrastao je u tom novorazvijenom području, ali u industrijskoj zoni. Ta oblast bila je historijski važna površina za uzgoj pirinča, ali je njena neposredna blizina prestonici Daki dovela do toga da se sve više industrija prebacuje na to područje u posljednjih 20 godina.

Rašid svojim fotografijama želi da pokaže svijetu kako izgleda Bangladeš. Pokazuje upravo ono što bi svijet trebalo da vidi - zagađen zrak, prljave reke, ulice pune otpada i posljedice koje takvo zagađenje ostavlja na ljude. Za Telegraf.rs objašnjava kako je Bangladeš postao rekorder u onome na šta sigurno nije ponosan.

- Svjedočio sam ovoj promjeni od početka i primijetio sam kako je potpuno netaknuto ruralno područje progutano, kako su prirodni rezervoari vode postali otrovni, kako je izuzetno plodno poljoprivredno zemljište postalo neproduktivno.  Zagađenje i opasnosti izazvane ljudskim delovanjem posebno su ozbiljne u Bangladešu zato što je industrijska proizvodnja u velikoj meri koncentrisana u jednom ili dva gradska regiona. U Bangladešu ima mnogo opasnih ili potencijalno opasnih zagađujućih industrija koje se nalaze usred gusto naseljenih regiona. U tim oblastima sada postoji proizvodnja tekstila, boje i štampe, hemijske fabrike, farmaceutska industrija, ali samo nekoliko njih uvelo je postrojenja za tretman otpadnih voda (ETP) - kaže Rašid. 

Kao svjedok te promene bio je primoran da počne da fotografiše industrijsko zagađenje 2009. godine, a onda je posetio i druge industrijske oblasti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 91 posto svjetske populacije živi na mestima gde (ne)kvalitet vazduha prevazilazi limite. Izvori PM2,5 čestica su strujna postrojenja, toplane, motorna vozila, avioni, gorenje drveta, šumski požari, paljenje njiva, vulkanske erupcije, pješcane oluje.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.