Najveći cunami u historiji zabilježen je 10. jula 1958. godine. Maksimalna visina vala tada je dosegnula i 520 metara, a pogodio je područje sjeveroistoka Aljaske. Potaknuo ga je potres magnitude 7,7 stepeni. 

Odlomio se veliki komad leda koji je pao sa ledenjaka Lituja u zaljev. Kada je pogodio zaljev u kojem su bili brodovi, bio je visine od 23 metra. Svi su putnici s jednog broda spašeni, no izgubljen je bio ribarski brod s dvoje ljudi.

Putnici jednog borda vješto su pobjegli iz zaljeva izbjegavajući sanduke koji su popadali po vodi. No, poginuli su u trenutku kada se plaža na Kantaka otoku na ulazu u Jakutat zaljev iznenada urušila, prenosi Express.hr.

Klizišta su zabilježena na udaljenosti od 250 kilometara, a valovi u udaljenim lukama kao što su Dikson, zaljev Draj i Jakutat te Disenchantment i Skagvaj bili su visoki šest metara. Uništenje je vidljivo i danas, 60 godina kasnije, a rubovi zaljeva su i dalje bez vegetacije, koja se nije oporavila ni nakon toliko godina, piše The Vintage News.

Lokalni stanovnici Bil i Vivijan Svanson bili su na brodu u Ankoradže Koveu kada je područje pogodio potres.

- Ledenjak se podigao u zrak i pomaknuo prema naprijed. Možda se podigao nekoliko stotina metara i nije samo visio u zraku. Činilo se da je čvrst, no skakao je i tresao se nemilice. Veliki komadi leda odlamali su se s njega i padali u more. I to je trajalo neko vrijeme. I tada je nestao, a veliki vodeni zid se pojavio. Krenuo je na nas - pričao je taj bračni par.

Prema njegovom brodu krenuo je val visok 15 metara, a oni su zatim bili gotovo 20 metara iznad obližnjih drveća. Kad je val prošao, brod je pao i počeo tonuti. Pobjegli su u čamcu za spašavanje, a spašeni su dva sata kasnije.

Potresi na Aljasci nisu neuobičajeni. Na tom se području i uz zapadnu obalu Kanade i Aljaske susreću Tihi okean i sjevernoamerička tektonska ploča. Potres iz 1964. godine bio je najsnažniji u historiji sjeverne Amerike i drugi najjači ikad, magnitude 9,2 stepena prema Rihteru.