Morat ćemo se oprostiti od čuvenih replika iz filmova i serija te knjiga koje smo često citirali u našim objavama na internetu, a Google i slične kompanije trebale bi se obavezati da uklanjaju sadržaje za koje autori nisu izdali dozvolu objavljivanja. 

Citiranje replika iz filmova i serija, slike poznatih ličnosti koje možemo vidjeti na Instagram i Facebook profilima njihovih fanova, muzički spotovi, citati iz knjiga - jednom riječju - sve na čemu je dosadašnja komunikacija počivala može postati prošlost.

Izvještač Evropskog parlamenta o toj temi, njemački političar CDU Akles Fos (Axel Voss) rekao je da novi zakon o autorskom pravu okončava Divlji zapad na internetu, ali i štetu nanesenu autorima.

Tome se usprotivila poslanica stranke Pirata u Evropskom parlamentu Julija Reda, rekavši da bi "internet, onakav kakvim ga poznajemo, pao isključivo u šake tehnoloških i medijskih giganata". 

Pet miliona korisnika interneta je potpisalo peticiju protiv reforme. I dok Google, Wikipedia i drugi internet-koncerni protestiraju protiv reforme, brojne medijske kuće je podržavaju. 

Razlog za ovakvu odluku jeste kontroverzni član 13. Direktive o autorskim pravima na internetu, koji je jučer usvojio Evropski parlament i kojim su žestoko pooštravaju pravila o poštovanju "copy righta" na mreži.

Član o kome je ovdje riječ podijelio je Evropu i svijet jer prisiljava internet-kompanije da uvedu stroge automatske provjere kroz koje sadržaj mora proći prije nego što bude objavljen na društvenim mrežama. Sav sadržaj bit će filtriran, sve od slika, preko spotova i inserta iz filmova, do gifova ili mimova.

Internet-korisnici više neće moći objaviti nijedan sadržaj bez saglasnosti vlasnika autorskih prava ili ukoliko ne plate određenu sumu novca. Posljedice po one koji se ogluše na ovo pravilo još nisu poznate. 

Ovo prijeti da postane najveća cenzura interneta do sada, a možda i da dovede do njegovog umiranja.

Ova direktiva pogodit će i zemlje u regionu pa će zakoni morati da se po njoj mijenjaju. 

Kako bi se direktiva poštovala i izbjegle tužbe, platforme će morati angažirati mašine koje će prepoznavati koji sadržaj može proći, a kojim se riskira tužba jer je plagijat. Riječ je o računarskim programima. 

Oni bi trebali spriječiti da se zaštićeni sadržaji uopće pojavljuju na platformama poput YouTubea. Način da se ovo ublaži vidi se u plaćanju dozvole korištenja određenih sadržaja.

Internet-platforme su u početku veoma kontrolirale sadržaj objava korisnika, ali je u posljednje vrijeme to polako izmaklo kontroli. Za kršenje ove direktive bit će kriva direktno platforma koja nije blokirala sadržaj, pa će sada sve morati filtrirati ukoliko ne žele plaćati milionske odštete.

Stručnjaci smatraju da će od nove direktive najmanje profitirati vlasnici autorskih prava, a više njihove asocijacije i velike izdavačke kuće koje su i tražile uvođenje nove mjere. Njihov argument je da platforme kao što je "Google vijesti" zarađuju novac s duhovnim tvorevinama onih koji rade za te izdavače – a da ti autori ne dobivaju ikakav udio u toj zaradi.

Kritičari novog zakona ukazuju i na zakonske odredbe u Njemačkoj, gdje još od 2013. postoji zakon o toj zaštiti, ali on do sada nije doveo do toga da se izdavačima plate relevantne sume.