Mlijeko je savršena hrana za dojenčad. Da ne bi bilo zabune: dojenje je zaista najbolja ishrana za svaku od 4300 vrsta sisara na Zemlji zato što je mlijeko svih njih posebno stvoreno i prilagođeno specifičnim potrebama njihovih mladunaca. Kravlje mlijeko je najbolja hrana – za telad! 

Da li to znači da kravlje mlijeko ne bi trebali davati svojim bebama? Tačno. Američki pedijatrijski koledž ozbiljno upozorava da se kravlje mlijeko ne daje djeci dok ne navrše najmanje godinu dana života. Za to postoje mnogi dobri razlozi. Evo nekoliko njih:

– U Sjedinjenim Američkim Državama alergije i astma dosegle su epidemijske razmjere. Dojenčad koja nisu pila kravlje mlijeko boluju daleko manje od alergija; kod njih je također mnogo manje slučajeva grčeva u trbuhu, ekcema, kao i nosnih i bronhijalnih smetnji.

– Majčino mlijeko je sterilno, dok je kravlje najčešće kontaminirano.

– Sumnja se da jedna bjelančevina iz kravljeg mlijeka može podstaknuti razvoj šećerne bolesti juvenilnog tipa (tip I).

– Uprkos antibioticima, vještačko i kravlje mlijeko pružaju 70% veću mogućnost za pojavu proliva i infekcije uha od majčinog mlijeka.

Zar nije kasnije u životu mlijeko zdrava hrana? Baš i nije. Godinama su nas uvjeravali da je mlijeko prijeko potrebno za dobro zdravlje. Međutim, prosječni stanovnik Zapada jede previše masnoća, previše holesterola i previše bjelančevina, a nedovoljno vlakana. Analizom punomasnog mlijeka dolazimo do zaključka da oko 50% kalorija koje iz njega dobivamo otpada na masnoće (od kojih je veći dio zasićen), a 20% kalorija na bjelančevine. Ono sadrži značajnu količinu holesterola i nema prehrambenih vlakana. Ukoliko pijete mlijeko, dodatno i nepotrebno opterećujete svoj metabolički sistem.  

Mlijeko sa smanjenom masnoćom bolje je od punomasnog, ali ni ono nije tako dobro kao što na prvi pogled izgleda. Postoci masnoća u mlijeku računaju se po težini, a ne po izvoru kalorija. Tako se mlijeko sa 2% masnoće sastoji od oko 87% vode, a 2% njegove težine otpada na masnoće. Međutim, kalorijski gledajući, to je još uvijek namirnica koja 30% svojih kalorija nudi iz masnoća. 

Za one koji vole piti mlijeko najbolje je nemasno (obrano). Nema mnogo masnoće, gotovo uopće nema holesterola, a sačuvalo je druge hranjive sastojke. 

Zar nam mlijeko ne treba zbog kalcija? Istina je da je mlijeko bogato kalcijem, ali to nije cijela priča. Mliječna industrija računa na zabrinutost javnosti zbog osteoporoze i bezrazložno nameće ljudima svoje proizvode. Na primjer:  

– Međunarodne studije su pokazale da visoki unos kalcijuma ne znači istovremeno i potpunu sigurnost i zaštitu od osteoporoze. Eskimi tradicionalno dnevno uzimaju čak i do 2000 mg kalcija, ali je, bez obzira na to, među njima osteoporozora jako rasprostranjena.   

– Uopćeno govoreći, kulture sa najvišom potrošnjom mlijeka imaju i najviše postotke obolijevanja od osteoporoze. To je pak bolest na koju ćemo rijetko naići u zemljama u kojima se mlijeko ne pije. Osim što sadrži obilje kalcija, mlijeko je srazmjerno bogato i bjelančevinama koje, ako se konzumiraju uz veliku količinu aminokiselina u mesu i ribi, tokom metaboliziranja izvlače kalcij iz kostiju.  

– Ljudski organizam apsorbira samo 25 do 30% kalcija iz mlijeka. 

Nažalost, to nije sve.  

– Postotak koronarne bolesti daleko je veći u zemljama u kojima se konzumiraju mliječni proizvodi. Punomasno mlijeko sa zasićenim mastima i holesterolom uveliko doprinosi pojavi srčanih bolesti. Prema najnovijim saznanjima za taj je učinak posebno odgovorna miristična kiselina iz mliječnih masnoća. 

– Generalno gledajući, određene vrste bjelančevina podižu nivo holesterola u krvi, a najgora od svih u tom pogledu je dobro poznata mliječna bjelančevina kazein.

– Mlijeko svih životinja je takvog sastava da odgovara brzini rasta mladunčadi te određene vrste. Ljudi se razvijaju jako polako u odnosu na druge sisare, a sastav ljudskog mlijeka prati tu razliku. Životinjsko mlijeko može doprinijeti pojavi ranijeg tjelesnog i spolnog sazrijevanja djece, što je danas vrlo česta pojava.

– Nakon odbijanja od dojke veliki postotak djece i odraslih više ne podnosi laktozu i ne mogu pravilno variti taj mliječni šećer. Do takve netolerancije dolazi zbog prestanka proizvodnje enzima koji inače imaju ulogu razgradnje laktoze u sistemu za varenje dojenčadi. Pri upotrebi mliječnih proizvoda takvi ljudi imaju problema sa nadutošću, dobivaju grčeve i proliv. Oko 75% svjetskog stanovništva ne podnosi laktozu!

– Mlijeko je najčešći uzrok alergija na hranu. Prilikom normalnog varenja kravljeg mlijeka oslobađa se stotinjak antigena (izazivača alergija). Mnogim ljudima koji boluju od astme, reumatičnog artritisa, polenske groznice i smetnji sa varenjem poboljšalo bi se stanje kada bi prestali konzumirati mlijeko.  

– Više studija upućuje na zaključak da upotreba mlijeka i drugih mliječnih proizvoda vjerovatno doprinosi razvoju raka dojke. Kod muškaraca koji redovno piju više od dvije čaše mlijeka dnevno, rizik od raka prostate raste za 400%.    

– Preko mlijeka, sladoleda i sireva vrlo djelotvorno se prenose zarazne klice. U njima često mogu biti prisutni i hormoni, ostaci antibiotika, virusi, pesticidi, industrijske hemikalije i drugi nepoželjni sastojci.

– Kao što neke bakterije mogu preživjeti pasterizaciju, tu sposobnost imaju i mnogi virusi uključujući i neke koji izazivaju leukemiju i sarkom. Druga činjenica koja sve više zabrinjava javnost jesu prioni koji potječu od stoke oboljele od kravljeg ludila. Iako se zasad smatra da se bolest ne prenosi mlijekom, to još uvijek nije sto posto isključeno. Ono što zasigurno znamo jeste da kuhanje ne može uništiti ove vrlo otporne klice.

Ne zaboravite, čovjek je jedini sisar koji pije mlijeko nakon što ga majka odbije od dojke.    

Sve hranjive sastojke koji su nam potrebni za najbolje zdravlje možemo dobiti i bez pribjegavanja mliječnim proizvodima. Ako se na to odlučimo, dobit ćemo i dodatni bonus: izbjeći ćemo mnoštvo gore navedenih problema koje te namirnice mogu uzrokovati.    

I ne zaboravite – mlijeko svakog sisara je zaista zdrava hrana – ali samo za njegovo potomstvo.