Je li zeleni paradajz otrovan? Gubi li vaš organizam previše tekućine ako pijete kafu? U koje doba dana je najbolje jesti?
Poplava mitova o zdravoj ishrani zbunjuje mnoge ljude. Evo što o šest popularnih uvjerenja kažu njemački stručnjaci.
Članovi Njemačkog udruženja za prehranu (DGE) kažu da bi prema mnogim mitovima o ishrani trebalo imati zdravu dozu skepticizma te nastojati ustanoviti ima li u njima i zrnce istine.
Mit: Smeđi hljeb je uvijek zdraviji od bijeloga
Među proizvodima od žitarica, poput hljeba, rezanaca, riže i brašna, najzdraviji su oni od punoga zrnja, kaže Silke Restemeyer iz DGE-a.
Namirnice od cijelog zrna garantiraju vam puno duži osjećaj sitosti, a istodobno sadrže više hranjivih tvari od proizvoda od bijelog brašna.
Ali važno je istaknuti da nije baš svaka vrsta smeđeg hljeba ili onog sa sjemenkama napravljena od cijelog zrna.
Neke vrste hljeba smeđu boju dobivaju zahvaljujući ekstraktu slada koji se u njega dodaje, a u nekim vrstama hljeba od sjemenki ima samo sjemenki suncokreta.
Mit: Zeleni paradajz je otrovan
Nezreli paradajz sadrži solanin.
- Riječ je o otrovu koji biljku štiti od štetočina - objašnjava Harald Seitz iz DGE-a. Kada konzumiraju previše zelenog paradajza, neke osobe mogu osjećati simptome poput blaže glavobolje ili bola u želucu. Ali odrasla osoba morala bi pojesti jako veliku količinu zelenog paradajza da bi joj se javili ozbiljni zdravstveni problemi.
Mit: Kafa je diuretik pa njeno ispijanje utječe na gubitak previše tekućine
Nije štetno uz šoljicu kafe popiti i čašu obične vode, ali nije nužno - kaže Restemejer. Kafa, poput ostalih napitaka, spada u dnevnu količinu tekućine koja je potrebna vašem organizmu.
Mit: Zamrznuto povrće može se čuvati "zauvijek"
- Zamrzavanje namirnica odličan je način da se neke vrste hrane dugoročno očuvaju - kaže Restemeyer. Kad ih se čuva na minus 18 stepeni Celzijevih, većina hranjivih tvari, okus, ali i izgled ostaju netaknuti.
Ali s vremenom dolazi do razgradnje namirnica, što znači da duboko smrznuta hrana u jednom trenutku više nema dobar okus.
Savjet: Na ambalažu upišite datum kada ste zamrznuli namirnice, sadržaj i količinu pa ćete tačno znati koliko je stara.
Mit: Jedete li kasno navečer, udebljat ćete se
- Ako svakodnevno jedete hranu bogatu kalorijama, dobit ćete na težini. Ako u organizam unosite premalo kalorija, gubit ćete na težini - jednostavno je pojasnila nutricionistkinja Monika Bischoff.
Za osobe koji spadaju u grupu ljudi s normalnom težinom i relevantno je u koje vrijeme jedu.
- Ali ako osoba želi izgubiti na težini, bilo bi uputno da pokuša prestati jesti prije spavanja ili noću - kaže Bischoff te dodaje da je nekim osobama jednostavnije preskočiti obrok u večernjim satima nego tokom dana.
Mit: Digestiv nakon jela pospješuje probavu
- Lijepo je završiti obrok malom čašicom likera ili rakije, ali to vašoj probavi neće pomoći - kaže Restemeyer.
Alkohol, naime, potiče proizvodnju želučane kiseline, a ona stimulira nastanak enzima koji pomaže u probavi bjelančevina. Digestiv, odnosno alkohol, loše utječe na prekomjernu osjetljivost želučanih živaca.
- Digestivi ne pomažu u procesu probavljanja masne hrane - dodaje Restemeyer. Najčešće se alkohol u probavnom sistemu preradi puno brže od masti.