Radno vrijeme bi trebalo ograničiti na četiri sata dnevno, mišljenje je mnogih istaknutih stručnjaka.

Oni smatraju da mi jednostavno nismo ni mentalno ni fizički sposobni da radimo duže od toga.

Teško je da bilo koji čovjek može raditi potpuno koncentriran više od pet sati dnevno, ostatak radnog vremena zahtijeva samo djelić fokusa i svodi se na popunjavanje vremena, navodi se u tekstu "Quartza".

Slobodno vrijeme

Slobodno vrijeme, takozvano prazno vrijeme, zapravo je izuzetno važno za nas i za razvijanje naše kreativnosti.

Postavljanje pravih uvjeta za rad podrazumijeva isplanirane poslove, ali i planirane pauze.

Možda se čini da je ovo mišljenje u suprotnosti s mišljenjem da je vrijeme novac, ali je zapravo slobodno vrijeme to koje nam omogućava da zaista napredujemo.

Drugim riječima, malo je vjerovatno da ćete povećati svoju produktivnost time što ćete više i duže raditi.

Čak je i čuveni filozof Bertrand Rasel (Russell) u svom eseju iz 1932. zagovarao četverosatno radno vrijeme.

Svi oni kojima se ne sviđa ideja četverosatnog radnog vremena trebalo bi da se zapitaju bi li voljeli da se o njima brine medicinska sestra na kraju dvanaestosatne smjene ili na početku četverosatne, navodi se u tekstu.

Beneficije od kraćeg radnog vremena su višestruke, smanjen broj izostanaka s posla "zbog bolesti", manji troškovi i bolja integracija poslovnog i privatnog života.

Obuka ljudi

Veće su šanse da će zadovoljni radnici biti kreativniji, produktivniji i posvećeniji. Kompanije bi mogle novac ušteđen na plaćama da investiraju u obuku i razvoj svojih ljudi. Ovakvo radno vrijeme bi značilo i više radnih mjesta za nezaposlene.

Novi Zeland, Švedska i Britanija, zemlje su ljubitelji kraćeg radnog vremena. Čak 61 posto britanskih radnika smatra da će ih četverosatno radno vrijeme učiniti produktivnijim. 

Praksa dugog radnog vremena nesumnjivo će se prije ili kasnije prekinuti. A jednog dana ćemo možda početi da cijenimo i radnje koje obavljamo, a koje nisu plaćene, zaključuje se u tekstu.