Uprkos tome što su drevni Egipćani u prosjeku živjeli kraće zbog brojnih bolesti, stopa oboljenja od raka bila je i do najmanje 50 puta niža od današnje.
Šest kostura drevnih Egipćana koji sadrže znakove raka otkrivaju da je učestalost te bolesti sada znatno veća nego što je bila prije 3.000 godina, piše Daily Mail.
Jako niska stopa raka
Ostaci su pronađeni u groblju u središnjem Egiptu, a uključuju muškarca u 50-tima s rektalnim rakom i dijete starosti godinu dana koje je umrlo od leukemije. Kosturi pokazuju da je učestalost raka u to vrijeme bila pet oboljelih na 1.0000 ljudi, što je nevjerovatnih 500 puta niže nego u modernom zapadnom društavu, prenosi Espresso.rs.
Naučnici su proučili 1.087 kostura koji su sahranjeni na groblju u oazi Dakleh u egipatskoj Zapadnoj pustinji između 1.500 i 3.000 godina. Analizirali su zatim ostake povreda koje neke vrste raka ostave na kostima i koristili te tragove kako bi ugrubo dijagnosticirali svaki slučaj, kao i godine i pol preminulog.
Od šest kostura na kojima su pronađeni tragovi raka, dvije mlađe žene s rakom grlića maternice i muškarac s rakom testisa povezani su s HPV-om. Svo troje umrlo je u 20-tima ili 30-tima, što su godine u kojima ljudi rijetko dobijaju rak.
Ipak, muškarac star 25 do 30 godina bolovao je od raka testisa, što ga stavlja u grupu najvećeg rizika za tu bolest. Isto tako, rak grlića materice od kojega su bolovale dvije mlade žene češće se pojavljuje kod žena u dvadesetima nego drugi oblici ove bolesti.
Širenje HPV-a
Ove vrste raka povezane su s HPV-om, koji se prenosi preko kože, zbog čega su naučnici zaključili da bi upravo on mogao biti uzrok bolestima. Otkriveno je da su svi sojevi ovog virusa evoluirali u Africi.
- Dvije žene i muškarac sahranjeni u Dakhlehu, sve mlade odrasle osobe, mogle su razviti rak grlića maternice odnosno testisa - napisali su u svome radu.
"Znamo iz današnjeg istraživanja epidemiologije raka da se oba tipa raka najčešće pojavljuju kod mladih odraslih osoba te da je vjerovatno postojao faktor rizika od HPV-a u paleoekologiji drevog Dakhleha".
Osim njih, naučnici su dijagnosticirali i starijeg čovjeka s rakom rektuma i stariju ženu s agresivno metastazičnim oblikom bolesti. Stariji mumificirani muškarac sačuvao je nešto tkiva, što je omogućilo naučnisima provođenje preciznije analize koja je potvrdila prvobitnu dijagnozu.
Starija žena najvjerovatnije je imala rak jajnika, dojke ili kolorektalni rak. Djetetu starosti između tri i pet godina dijagnosticirana je leukemija. Kosti su bile prepune rupa koje je prouzrokvala bolest koštane srži.
U modernom zapadnom društvu učestalost raka je 500 kod svakih 1.000 ljudi, što je 100 puta veća brojka nego kod kostura pronađenih u Dakhlehu.
Naučnici kažu da je to zato što ljudi danas žive duže, procjenjuje se da je tek svaki dvadeseti čovjek iz Dahklaha živio preko 60 godina. Drugi razlog bi mogao da bude nedostatak mekog tkiva kod ispitanih kostura, u kojem bi znakovi raka bili očitiji, pa ih zbog toga naučnici možda nisu vidjeli.
Ipak, uzimajući čak i te činjenice u obzir, Profesor Molto procjenjuje da je stopa raka bila najmanje 50 puta niža u drevnom Egiptu. “Po našem mišljenju, teško je da bi drevni Dakhalanci imali visoku stopu raka čak i kada bi živjeli dugo koliko i moderam čovjek”, napisali su. “Količina kancerogenih materija u njihovoj okolini bila je znatno manja nego u modernim zapadnjačkim civilizacijama.”
