Elizabet Holms (Elizabeth Holmes) bila je upravo ono što su Silicijska dolina i investitori, spremni uložiti milione dolara, trebali – mlada i ambiciozna djevojka, koja je sa 19 godina napustila Stenford i posvetila se razvoju svog startapa i ideje koje je mogla u potpunosti promijeniti industriju tešku milijarde dolara. Neki mediji su je vremenom prozvali nasljednicom Stiva Džobsa (Steve Jobs) (čak je i nosila crne dolčevite tokom javnih nastupa). Njeno bogatstvo prije nekoliko godina iznosilo je 4,5 milijardi dolara te je postala najmlađa milijarderka koja je sama zaradila novac.

Investitori su do 2014. uložili stotine miliona dolara u njenu kompaniju, čija je vrijednost tada bila procijenjena na devet milijardi dolara, s potencijalom velikog rasta na desetine, ako ne i stotine milijardi dolara.

O njenom životu snimit će se film, ali scenarij neće biti onaj kojem se nadala

Dok je još bila dijete, Holms se jako bojala injekcija, tako da je svako vađenje krvi za nju bilo šok i problem – zbog toga je odlučila promijeniti način na koji se vadi i analizira krv te još 2003. pokrenula startap "Theranos", koji je trebao donijeti revoluciju na tržište krvnih nalaza.

Umjesto trenutnih procedura, uređaj "Edison", koji je njena kompanija razvila, trebao je omogućiti potpunu analizu krvi iz jako malog uzorka koji bi se uzeo iz prsta. Postupak bi trajao samo par sekundi te bi se krv mogla uzimati čak i u apotekama, a već za nekoliko sati analiza bi bila gotova. Pored navedenog, vađenje i analiza krvi bili bi dosta jeftiniji u odnosu na sadašnje metode koje se koriste.

Holms je toliko oduševila investitore da se već počelo pričati kako će se o njenom životu snimiti i film – koji bi se zaista mogao snimiti, no scenarij će sigurno biti puno drugačiji nego su to mislili ljudi koji su ulagali desetine i stotine miliona dolara u ovu kompaniju.

Naime, Elizabet Holms nikada u suštini nije objasnila kako radi njen uređaj za analizu krvi, a iako su u odboru njene kompanije sjedili ljudi poput Henrija Kisindžera (Henry Kissinger) i Džordža Šulca (Georg Schultz), u njemu nije bilo ljudi iz zdravstva ili farmaceutske industrije.

Također, investitori nisu proveli neku dublju analizu kompanije te se čini kako su ljudi samo vjerovali na riječ "nasljednici" Stiva Džobsa, bez da su provjerili govori li istinu. Ipak, jedan je potencijalni investitor odlučio testirati ovaj uređaj i način na koji radi te se pokazalo kako stvari nisu tako jednostavne i revolucionarne kako se činilo i kako Holms tvrdi.

Uložili stotine miliona dolara u tehnologiju koja ne postoji

Pokazalo se kako proizvod, na kojem je njena kompanija radila i koji je trebao donijeti revoluciju na tržište krvnih nalaza, uopće nije dobro radio. Holms je obmanula i prevarila javnost, novinare i investitore koji su nasjeli na njenu priču i uložili stotine miliona dolara tehnologiju koja u suštini ne postoji.

Cijela je priča oko "Theranosa" bila sumnjiva novinaru "The Wall Street Journala" Džonu Kerijru (John Carreyro), koji je pažljivo proučavao događaje i situaciju u vezi kompanije i razgovarao sa zaposlenicima koji su imali drugačiju priču od Elizabet.

Neki su tako tvrdili kako su rezultati "Edisona" neprecizni te da se većina testova ionako ne vrši u njihovim laboratorijama već s tehnologijama i uređajima drugih kompanija. Od 200 testiranja koje je "Theranos" provodio, samo 12 njih vršili su putem svoje tehnologije, a što je najgore, ti su rezultati često bili pogrešni.

Priča o "Theranosu" počela se rušiti kao kula od karata nakon što je "The Wall Street Journal" 2015. objavio priču o stvarnim događajima u kompaniji. Reagirala je i Komisija za državne vrijednosne papire (SEC) koja je počela s istragom. Neki investitori podigli su tužbu protiv Holms i kompanije, zatvarani su laboratoriji "Theranosa", veliki broj ljudi ostao je bez posla, dok je "Forbes" bogatstvo Elizabet Holms preko noći proglasio ništavnim.

Ove sedmice SEC je Elizabet Holms te predsjednika "Theranosa" Ramesa Belvanija (Rames Balwani) optužio za prevaru i davanje lažnih iskaza o tehnologiji, poslovanju i finansijama kompanije. Holms je ipak postigla nagodbu te se, osim plaćanja pola miliona dolara, morala odreći vlasničkog udjela u kompaniji i vratiti sve dionice, a sljedećih deset godina zabranjeno joj je biti članica uprave ili direktorica kompanijama čijim se dionicama trguje na berzi.

Na temelju iskustva s "Theranosom", iz SEC-a su poručili kako inovatori koji žele napraviti revoluciju na tržištima moraju investitorima reći istinu o tome šta njihova tehnologija može danas, a ne  samo govoriti kakvu bi tehnologiju mogli razviti u budućnosti jer, naravno, nema garancije kako će zaista moći napraviti takvu tehnologiju.