Koeficijent inteligencije (IQ) možda baš i nije presudan kada je donošenje pravih i dobrih odluka u pitanju. Dok IQ može biti veoma bitan kada je akademski uspjeh u pitanju, kod donošenja odluka je presudno kritičko mišljenje i sposobnost pametnog rasuđivnaja.
Svi znamo nekoga ko je veoma inteligentan, a ko je sklon donošenju veoma glupih odluka, od zaključavanja ključeva u automobilu do “padanja” na očigledne internet prevare.
U istraživnaju sprovedenom na 244 učesnika, među kojima je bilo ljudi raznih kategorija, testirani su zajedno IQ i kritičko mišljenje. Odogovori na pitanja o snalažljivosti u situacijama iz stvarnog života ukazivali su na slabiju poveznost između IQ-a i kritičkog mišljenja.
Učesnici su naveli kako se, prema njihovom iskustvu, to najčešće manifestuje:
-slanje tekstualnih poruka pogrešnim osobama,
-zaključavanje samog sebe izvan stana,
-slanje imejla prepunog slovnih grešaka nekome važnom.
Tu su se, međutim, našli i neki mnogo ozbiljniji primjeri:
-zaduživnje na kreditnoj kartici veće od 1.000 dolara,
-pozajmljivnje novca za kockanje,
-seks bez zaštite i dobijanje seksualno prenosivih bolesti.
Oni koji ostvaruju bolje rezultate kada je kritičko mišljenje u pitanju, prijavili su manje negativnih životnih iskustava.
Sve ovo znači da je sasvim moguće imati prosječan koeficijent inteligencije, a ipak biti sposoban za donošenje dobrih odluka koje čine život lakšim.