Samir Lemeš, profesor s Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici, na društvenim mrežama objavio je zanimljivu ideju za proizvod koji bi dobro došao u situaciji pandemije koronavirusa, ali i povećane potrebe za zaštitom od širenja infekcija. Radi se o takozvanom IoT viziru.

Tehnološki unaprijediti

Prema njegovim riječima, zaštitne vizire, nabavljene iz Kine i distribuirane po javnim ustanovama, trebalo bi tehnološki unaprijediti.

- Vizir bi se opremio senzorom za mjerenje tjelesne temperature i LCD displejom koji bi prikazivao koliko ona iznosi - pojašnjava Lemeš.

Ističe da tjelesna temperatura, naravno, ne znači stopostotnu sigurnost da osoba nije zaražena, ali podsjeća da trenutno nema drugog načina za brzu kontrolu zaraze prilikom ulaska u javne prostore, poput škola i ustanova.

- Dodatno, vizir bi se mogao opremiti i minijaturnim IoT (Internet of Things, op. a.) uređajem za automatsko prikupljanje podataka putem Wi-Fi mreže. To bi uštedjelo dragocjeno vrijeme u školama. Jer pola školskog časa potrošenog za popunjavanje ček-liste zamijenilo bi se vremenom za učenje - govori Lemeš.

Vođenje evidencije

- Dodatno, vizir bi se mogao opremiti i minijaturnim IoT (Internet of Things, op. a.) uređajem za automatsko prikupljanje podataka putem Wi-Fi mreže. To bi uštedjelo dragocjeno vrijeme u školama. Jer pola školskog časa potrošenog za popunjavanje ček-liste zamijenilo bi se vremenom za učenje - govori Lemeš.

Nedavno objavljene instrukcije nadležnog ministarstva i Zavoda za javno zdravstvo podrazumijevaju vođenje evidencija o zdravstvenom stanju učenika, studenata i nastavnika, za čije popunjavanje se troši dragocjeno vrijeme za ionako skraćene nastavne časove.

Mali troškovi realizacije

Iako je ova inovacija još samo na nivou ideje, Lemeš kaže da bi se mogla realizirati vrlo brzo i uz male troškove.

- Temperaturni senzori, displeji i IoT moduli su dostupni na tržištu po pristupačnim cijenama. Šteta je da BiH u 21. stoljeću i dalje većinom izvozi samo balvane, armaturu i druge sirovine, kad već imamo ljude koji vladaju novim tehnologijama. Da imamo fond za nauku i inovacije, ovakva ideja bi brzo postala komercijalna, pa i izvozni proizvod - smatra Lemeš.