Jedan od maglajskih brendova Čabrina kafana, i pored popuštanja mjera, još nije otvorila svoja vrata. Prošle godine je svečano obilježena stogodišnjica postojanja ovog za sve Maglajlije kultnog mjesta, gdje su se, uz dobru kafu, čaj ili limunadu, razmjenjivale svakodnevne priče, provodilo vrijeme uz partiju šaha, domina i tavle, vodile rasprave o domaćim i svjetskim temama, „rušile“ vlade, smjenjivali ministri ili selektori.

Brojne nedaće

Nažalost, Čabrina kafana, čini se, nije odoljela svim nedaćama koje su je zadesile.

- Preživjela je kafana nekoliko ratova, recesiju, ali nije uspjela ovu prokletu bolest i ekonomsku krizu. Nije ovo samo striktno posljedica virusa već višegodišnji problemi Starog grada, nedostatak protoka ljudi, nameti, odlazak građana iz Maglaja i BiH. Sve je to doprinijelo tome da kafana više nije mogla raditi ni na granici rentabilnosti - kroz suze je rekla Seka Pap, Čabrina unuka koja u posljednjih 14 godina vodi kafanu.

Najčešći gosti Čabrine kafane bili su i ostali penzioneri.

- Razmišljali smo o ponovnom otvaranju nakon tri i po mjeseca, ali nismo željeli nikoga ugroziti. Jednostavno, ne možemo ispoštovati sve epidemiološke mjere, posebno one o fizičkoj distanci, jer ovdje se igraju šah, domine, tavla, tu su ''kibiceri'', ljudi su u bliskom kontaktu i pitanje je kako ih razdvojiti. Nismo željeli riskirati - dodala je vlasnica.

Zahvalila se svim stalnim gostima koji su svakodnevno dolazili na kafu, čaj, limunadu i partiju šaha, tavle i domina, ali i Maglajlijama u dijaspori koji su dolazili tokom godišnjih odmora.

Iz bogate historije

Priča o Čabrinoj kafani počela je daleke 1919. godine, kada se iz Pešte, nakon Prvog svjetskog rata, vratio Husein Obralić, koji je svojim gostima servirao kafu u fildžanima. Huseina Obralića Čabru naslijedio je sin Mehmed, koji je vodio kafanu do 1988. godine. Nakon njega, kafanu preuzima sin Muhamed, koji je, nažalost, poginuo 1992. godine.

Poslije rata i obnove, kafanu ponovo otvara Huseinova unuka Seka Pap. Čabrinoj kafani dodijeljeno je najviše općinsko priznanje „Grb Maglaja“.