Najveća zdravstvena ustanova u Unsko-sanskom kantonu Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ zadužena je za više od 13 miliona KM, a dugovi se i dalje gomilaju. To dovodi u pitanje njen rad, posebno kvalitet pružanja zdravstvenih usluga.
Ovi su problemi trebali biti riješeni kreditnim zaduženjem, u iznosu nastalih obaveza, a priča o kreditu Kantonalne bolnice traje skoro pet godina. Skupština USK, kao osnivač, krajem prošle godine dala je saglasnost. Međutim, saglasnost je povučena na vanrednoj februarskoj sjednici. Obrazloženje - Vlada USK se ne može kreditno zaduživati do 2023. godine, odnosno ne može biti ni garant. Zavod zdravstvenog osiguranja USK, također, ne može biti garant, jer Zavod plaća zdravstvene usluge, a ne izdvaja za sanaciju i dugovanja.
Odluka Skupštine USK bila je da se mora naći drugo rješenje za „liječenje“ već oboljelog krajiškog zdravstva.
- Dug Kantonalne bolnice je osam miliona KM prema dobavljačima, a ukupan dug je 13,2 miliona KM. Bilo je dogovoreno da se program sanacije uradi po modelu zeničke bolnice, ali kreditno zaduženje nije prošlo i sada se moraju tražiti drugi načini - kaže Smail Dervišević, direktor KB.
Skupština USK je obavezala Kantonalnu vladu da vrati 4 miliona KM duga koji ima prema Zavodu zdravstvenog osiguranja, a Zavod će ta sredstva preusmjeriti prema bolnici da bi se problem duga počeo rješavati.
U traženju načina rješavanja ove dubioze KB je ponudila proširenje postojećih usluga te još neke druge usluge koje do sada Zavod nije plaćao.
- Time ćemo povećati prihode i stvoriti prostor za vraćanje dugova. Imamo spremne projekte i tražimo da nam se odobre, tako ćemo osigurati znatan dio sredstava. Uz ovo imamo oko 300.000 pregleda neosiguranih pacijenata... Svi zajedno ćemo i uz maksimalnu štednju, reorganizaciju i stavljanje u funkciju svih resursa uspjeti - smatra Dervišević.
Bolnica još radi s oko 50 posto kapaciteta. Naime, ni petu godinu nakon požara, u kojem je uništen najveći dio, odjeli nisu renovirani. Tako se za završetak operacionih sala čeka već drugu godinu.
Problem je, kaže Dervišević, što još nije završena prva faza radova, za što je odgovorna Gradska uprava Bihać, jer su sredstva kod njih.
Slučaj predat Tužilaštvu
- Imamo osigurana sredstva za drugu fazu i završetak, ali ne možemo ništa dok se ne završi prva faza. Vlada FBiH nam je osigurala milion KM, Vlada USK pola miliona i mogli bismo najdalje za tri mjeseca operacione sale staviti u funkciju, ali ovako moramo čekati. Sve oko završetka prve faze predali smo Tužilaštvu USK da se ispita zašto nije urađeno - ističe Dervišević.
Dug raste 300.000 KM mjesečno
Velika sredstva se izdvajaju za liječenje u drugim medicinskim centrima - prošle godine samo za prijevoz pacijenata potrošilo se blizu 2 miliona KM. Bolnica se svakog mjeseca zadužuje za novih 300.000 KM i, ukoliko se hitno ne osigura način da se to zaustavi, dugovi će vrtoglavo rasti. Uz sve to, dobavljači već najavljuju nove tužbe, pogotovo nakon što se odustalo od kreditnog zaduženja.
