Ima jedna ulica za koju nema Sarajlije da je ne zna, a posebno oni koji navijaju za Sarajevo. Ta se ulica zove Koševo. Nekad je Koševo bilo i srednjovjekovna saobraćajnica i prvo se zvalo po malom selu Košava koje je tu bilo još prije dolaska Osmanlija na ove prostore.

Brzi vjetar

Selo Košava pripalo je kasnije Kemal-begovoj mahali, koja nastade sredinom 16. stoljeća. Budući da je to nekadašnje srednjovjekovno selo bilo prepoznatljivo po svojim travnjacima, možda ga zato i prozvaše Košava, ali u to doba, u 16. stoljeću, umjesto Košave dobi ime Koševo. S obzirom na to da se baš tim pravcem spušta i kovitla jedan brži vjetar koji kreće s oborina Ozrena, a završava se u Sarajevskom polju, neki kažu da je Koševo zapravo dobilo ime po brzom vjetru košavi. 

Kako god da je dobilo ime, baš tu, na Koševu, Austrougari su započeli intenzivniju gradnju i formirali zgrade u klasičnim stilovima. Prva koja je napravljena bila je s lijeve strane, čiji je vlasnik bio Abdulah ef. Cigić, koja i danas stoji na istom mjestu, ali s promijenjenim izgledom. Ta urbana mahala, a i ulica, bit će prepoznatljiva i po tome što će se ovdje iza Prvog svjetskog rata napraviti Druga muška realna gimnazija. Tokom Drugog svjetskog rata bila je porušena, ali već 1959. godine napravljena je nova škola koja će se nazvati Druga gimnazija.

Stasali omladinci

Ta poznata sarajevska gimnazija bit će prepoznatljiva i po tome što će biti rasadnik i centar kulturnih i muzičkih talenata, pa će koševska mahala osamdesetih godina prošlog stoljeća biti prepoznatljiva po tome što će se u njoj izroditi jedan novi kulturni i muzički pravac New Primitives.  

Toliko će taj pravac zanijeti Sarajlije, da će se brzo proširiti u cijeloj bivšoj državi.

Mlada raja s Koševa išla je u tu gimnaziju i s naprednim kulturnim vrijednostima dat će svoj veliki udio i u dramskoj i filmskoj umjetnosti. Tu su stasali omladinci, osnivači novog pokreta, svima poznati pa ih ne treba ni navoditi, koji će posebno promovirati ovaj stil muzičkog i dramskog izražaja.

U Gimnaziju su išli i brojni veliki muzički talenti i sadašnje zvijezde. Svi oni voljeli su i fudbal koji se igrao na Koševu i rasli sa FK Sarajevo. Svoje mangupluke izvučene iz mahale izbacili su i ovjekovječili kroz pjesme. Tako će 1980. postati zvanično i godina pokreta New Primitives koji se desio baš na Koševu.

Po čemu je Zetra dobila ime

Zelene površine protezale su se duž cijele ulice, pa su je prozvali i zelenom transverzalom. Upravo po tom nazivu i dvorana Zetra dobila je naziv. Upravo će u toj dvorani, u svojoj mahali, svirati i pjevati veliki broj bendova poput „Zabranjenog pušenja“, „Bombaj štampe“, „Crvene jabuke“, „Plavog orkestra“ i niza drugih naslonjenih na novi primitivizam.

Muzička pekara

Mahala i ulica Koševo bile su poznate i po tome što će nadomak njima, u ulici Danijela Ozme, biti prostorije Radija Sarajevo, a sve što se dešavalo na muzičkom planu snimano je upravo u toj „muzičkoj pekari“, kako su ga zvali.