Vogošća je jedno od rijetkih naselja u našoj zemlji koja se mogu pohvaliti da znaju imena svojih najstarijih mještana. To se saznalo sasvim slučajno 2006. godine, kada je Rizo Lemešević iz naselja Krivoglavci, prilikom izvođenja građevinskih radova oko svog stambenog objekta, “udario” na vrijedan arheološki lokalitet te otkrio mermerni artefakt i druge ostatke koji svjedoče o bitisanju ljudske civilizacije na ovom prostoru više od 2.000 godina unazad.

Salmedin Mesihović, viši asistent na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, u svom djelu „Antiqvi homines Bosnae“ štampanom 2011. godine u Sarajevu ustvrdio je da pronađeni kameni blokovi u Krivoglavcima ukazuju na postojanje impozantne rimske građevine, najvjerovatnije mauzoleja ili rimske rustikalne vile.

Prema njemu, natpis na kamenim pločama potječe iz drugog ili trećeg stoljeća nove ere i nalazio se na objektu čiji je vlasnik bio Publie Elie Victorin, funkcioner Rimske Ilidže (Aqua S...), a koji je sagradio sebi za života, svom sinu Viktorinu Aeliusu i supruzi Ulpiji Galiji. 

Ova imena su za sada, kako on tvrdi, sigurno, najstarija poznata imena nekih stanovnika koji su živjeli na području Vogošće. Publie Elie Victorin je u trenutku uklesavanja natpisa bio jedna od tri ili četiri osobe (tresvir ili kvatuorvir) izabrane na izvršnu funkciju s petogodišnjim mandatom. On se, najvjerovatnije, nalazio u samom vrhu lokalne upravne strukture.

Rekonstruirana i spojena ploča Publia Elia Victorina smještena je danas u stalnoj postavci Muzeja Sarajeva, a odnedavno njena replika krasi novoizgrađenu Vogošćansku petlju.