Za opći razvoj BiH, a i našeg Sarajeva, veliku zaslugu ima Privredna komora BiH. Naravno, treba spomenuti da je sve to počelo još u doba Austro-Ugarske monarhije, a ova godine predstavlja 110 godina od osnivanja komore, ističe historičar Sarajeva i arhitekta Mufid Garibija.
Naime, Zemaljska vlada u Sarajevu je krajem 1908. već po razvoju BiH počela vršiti pripreme na izradi zakona o trgovačkoj i obrtničkoj komori, a koja će inicirati uredbu o osnivanju komore koju mora direktno austrijski car Franjo Josip potpisati.
Lijepo je spomenuti i rečenicu austrijskog cara koja glasi: “Dajem svoje odobrenje koje se odnosi na osnivanje i organiziranje trgovačke i obrtničke komore za BiH”, sa svojim ličnim potpisom od 2. januara 1909. godine. To će ujedno biti i početak u pravom smislu današnje Privredne komore BiH. Na toj konstituirajućoj sjednici koja je održana u Sarajevu prisustvovalo je 58 članova, a predvodio je ugledni Sarajlija i najstariji član Ahmedaga Henda.
Za budućeg predsjednika komore izabran je Nikola Berković, koji je većinskim brojem glasova dobio mandat, a protukandidat mu je bio Grigorije Jeftanović. Za Jeftanovića znamo da je iz ugledne sarajevske porodice, dok je Berković predsjedavao sve do 1932. godine.
Za prvog potpredsjednika trgovačkog odjela komore izabran je Ješau Salom, bogati Jevrej iz Sarajeva, a za obrtničkog potpredsjednika Ahmedaga Ramić, ugledni Sarajlija koji je pripadao kazandžijskom esnafu. Ahmedaga Ramić je zajedno s gradonačelnikom i delegacijom prisustvovao i u dočeku Franca Ferdinanda u svom bosanskom odijelu, o čemu svjedoči fotografija u historijskom arhivu, a koju ni sami fotografi nisu odmah odgonetnuli ko je čovjek u bosanskom odijelu.
Historijski je značajno također i to da je za sjedište komore izabrano posebno mjesto i to u ulici Ferhadija i kupljena kuća, a otvaranje je bilo 1925. održavanjem svečane sjednice koju je otvorio predsjednik Nikola Berković.
