Na inicijativu saboraca i uz podršku Čajničana iz BiH i inozemstva, u haremu džamije u Batovu kod Čajniča otkriveno je spomen-obilježje s imenima poginulih pripadnika ARBiH iz ovog mjesta i okoline. Čak 70 heroja dalo je malo Batovo u odbrani od agresije. Živote su dali u odbrani svoga sela, te Goražda, Sarajeva i drugih bh. gradova.
- Ideja se rodila u srcima istinskih patriota, onih koji su krvarili za našu domovinu. Oni su željeli da ostavimo uspomenu za buduća pokoljenja na sve one koji su dali svoje živote, a potječu s područja džemata Batovo – kazala je Anera Zagrljača, predsjednica MIZ Čajniče.
Spomen-ploče s imenima batovskih šehida otkrili su saborci Muhamed Herak, Murat Skorupan i Damir Velić. Jedan od živih heroja iz proteklog rata, Muhamed Herak Halka, nije mogao sakriti suze.
– Ovo je mali prostor, a puno je vojnika poginulih. Bilo bi šteta, a i sramota, da njihova imena ne ostanu upisana, jer sve što ostane zapisano pročitat će se i spomenut će se – ističe Herak.
Cvijeće su položile porodice šehida, ratni komandanti, delegacije Grada i BPK Goražde, MUP-a i Udruženja veterana policije, Patriotskog pokreta i drugi, a organizatori nisu planirali obraćanja političara.
– Zalog zbog kojeg su oni život dali, našu vjeru i domovinu, trebamo dobro čuvati. Našim odnosom prema našoj vjeri i domovini na najbolji način ćemo se odužiti našim šehidima. Ova Bosna je zemlja gdje je krv svoju za din i domovinu prolijevalo mnogo ljudi. Oni su svjedoci i opomena svima onima koji krenu na ova naša dva emaneta, na ove naše dvije vrijednosti – vjeru i domovinu, da će naići na njih, na one koji će biti spremni život dati – poručio je Refik ef. Čaušević, izaslanik goraždanskog muftije Remzije ef, Pitića.
Ibrahimova fatiha
Među brojnim Čajničanima koji su se okupili da svojim sinovima, braći, komšijama i saborcima prouče Fatihu, bio je i Ibrahim Bajrović. Ime njegovog sina Nazifa uklesano je na jednoj od spomen-ploča. Uoči rata radio je, kaže, u Rogatici, a početkom napada na grad spasio veliki broj ljudi koje je uspio izvesti na slobodni teritorij. Borio se na sarajevskom ratištu i poginuo 1995. godine na Igmanu.
- Ovo je trebalo davno uraditi. Ovo su sve naša djeca koja su poginula. Država se i ne sjeća ovih ljudi koliko bi trebala, jer oni su dali živote za ovo – kroz suze nam je kazao Ibrahim Bajrović.
