U Centru za kulturu Mostar danas je, povodom 42. godišnjice tragične smrti Džemala Bijedića, jednog od najistaknutijih bh. političara i nekadašnjeg predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV), otvorena izložba pod nazivom „Džemal Bijedić - diplomatske aktivnosti“. 

Kao i svake godine, i ovu su izložbu organizirali u Muzeju Hercegovine Mostar.

- Godišnjica obilježavanja pogibije Džemala Bijedića prilika je da se otvore i određene teme iz političke historije. Ove godine tema su diplomatske aktivnosti iz vremena kada je Bijedić bio premijer bivše Jugoslavije. Osnovna karakteristika jeste da je to bila jedna uspješna ekonomska diplomatija - kazao je Asim Krhan, direktor Muzeja.

Prema riječima prof. dr. Husnije Kamberovića, koji se osvrnuo na ovu postavku, ključna stvar koju treba imati u vidu jeste ta da je Džemal Bijedić bio jedan od rijetkih jugoslavenskih premijera koji je, naravno isključujući Josipa Broza Tita, imao tako veliku ulogu u diplomatskoj historiji Jugoslavije. On nije bio puki izvršilac nekih Titovih ideja, naveo je prof. Kamberović, kada je u pitanju međunarodna politika i diplomatija uopće, već je dobrim dijelom bio kreator te politike i niko, ni prije ni poslije njega, nije imao takvu poziciju.

Postoji nekoliko obrazloženja, kazao je prof. Kamberović, o tome otkud to da Džemal Bijedić ima takvu poziciju u jugoslavenskoj diplomatiji.

- Jedno, koje ljudi vrlo često iznose, jeste da je to bila Titova odluka, kako bi preko Džemala Bijedića imao što bolje odnose s islamskim i muslimanskim svijetom zato što je on musliman. Međutim, to nije dovoljno snažno zato što je Bijedić imao veliku ulogu i kada je u pitanju diplomatija i diplomatski odnosi sa zapadnim zemljama. Druga stvar je da je, zapravo, Džemal Bijedić bio vrlo šarmantan lik i da je svojim nastupima plijenio svoje sagovornike, što je samo djelimično tačno. Treće obrazloženje, koje se najčešće navodi, jeste da je Tito imao ogromno povjerenje u Džemala Bijedića i da je iz tog povjerenja njemu, zapravo, prepustio da vodi i dijelom kreira jugoslavensku vanjsku politiku. I, to je samo djelimično tačno, jer ne pokazuje odakle proizilazi to povjerenje prema Džemalu Bijediću - kazao je prof. Kamberović.

Ključna stvar, dodao je on, jeste Džemalova sposobnost kao političara i njegova dobra strana kao čovjeka.

- Zbog toga što je bio sposoban političar uživao je beskrajno Titovo povjerenje i iz toga proizilazi njegova pozicija u diplomatskoj historiji i njegovi kontakti s brojnim državnicima, a susreo se s gotovo svim važnim državnicima tog vremena – naglasio je prof. Kamberović.

Elma Marić, muzejska pedagogica, navela je da je na 17 panela prikazana primarna građa iz zbirke „Džemal Bijedić“ o diplomatskim aktivnostima tokom njegovog mandata, kao predsjednika SIV-a. Kako je kazala, Bijedić je tokom svog mandata posjetio 42 zemlje.

- Prikazali smo fotografije posjeta brojnim zemljama, od 1971. do 1977. godine, koje je pratila domaća i svjetska štampa, pa su izloženi i novinski članci te brojni drugi dokumenti - kazala je Marić.