Kašalj je jedan od najčešćih simptoma s kojima se pedijatri susreću u svakodnevnom radu te je jedan od najčešćih simptoma oboljenja dišnih organa. Ovo je potvrdila i mr. sc. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, specijalista pedijatar.

Bronhalno stablo

- Kašalj je odbrambeni mehanizam kojim organizam želi osloboditi dišne puteve stranih čestica, sekreta i ostalih produkata upale. Nastaje u svim upalnim promjenama dišnih puteva i pluća. Može biti akutni, hronični, tvrdokorni i recidivirajući te suh, produktivan (vlažan), ravnomjeran ili u napadima, ponekad praćen i povraćanjem, a javlja se u razno doba dana, danju ili noću - rekla je dr. Smlatić-Muhadžić. 

Karakter kašlja, dodaje, često upućuje na osnovnu bolesti i često je praćen iskašljavanjem, izbacivanjem nagomilanog sekreta i produkta upale iz bronhalnog stabla u ždrijelo.

Dijete počne iskašljavati tek oko pete godine, a do tog vremena guta sekret.

Suho kašljucanje

- Dijete može iskašljavati sekret iz gornjih dišnih puteva, kod upale ždrijela, sinusa i krajnika. Kašalj može biti praćen hripanjem, promuklošću, može biti poput laveža psa, glasan i promukao. Kod upale ždrijela javlja se suho kašljucanje. Suzdržani kašalj nastaje kod djece kod pleuropneumeonije, a prepoznaje se po izrazitom naporu djece da potisnu refleks kašlja – rekla je dr. Smlatić-Muhadžić. 

Dugotrajni kašalj kod djece se javlja i ako se u najbližem okruženju puši. Navika kašljanja (kašljucanja) i psihogeno uvjetovan kašalj mogu se javiti u dječijoj dobi, ali vrlo rijetko.

Recidivirajući kašalj javlja se kao alergijski te kod uvećanog trećeg krajnika, učestalih infekcija gornjih dišnih puteva i kod astme.

Ne ignorirati

Kašalj je najčešći simptom bolesti, a često se pri samoj pojavi ignorira pod pretpostavkom da će sam nestati ili da se radi tek o usputnoj bolesti koja će proći u tren oka. No, običan se kašalj može pretvoriti u hroničan, a nastaje jer nije adekvatno liječen.

Kako reagirati

Kašljanjem i iskašljavanjem djeca se oslobađaju nagomilanog sekreta i produkata upale iz bronhijalnog stabla, pa ga ne treba uvijek zaustavljati.

Naravno, dugotrajni, naporni, suhi kašalj može jako zamarati, ometati san i ishranu djeteta te ga u tim slučajevima treba ublažavati.

Sve ovo zavisi od osnovne bolesti, što znači da treba liječiti osnovnu bolest, pa će se i kašalj izliječiti. To znači i da terapija zavisi od osnovne bolesti. Preporučuje se mnogo tečnosti, blagi biljni preparati na bazi sljeza i bokvice.

Kako ga liječiti

Za smirivanje kašlja potrebno je:

- obilna hidracija, pogotovo kod povišene tjelesne temperature, radi sprečavanja dehidracije i ublažavanja respiratornih tegoba,

- održavanje prohodnosti dišnih puteva čišćenjem nosa, fizikalna terapija u smislu mehaničke potpore iskašljavanju pogotovo kod produktivnog kašlja, a vlaženje usta i ždrijela kod suhog kašlja,

- kod intenzivnog suhog kašlja ponekad pomaže izlaganje hladnom zraku, snižavanje temperature sobe u kojoj dijete spava i vlaženja prostora u kojima boravi,

- uravnotežena prehrana, kako djeca ne bi bila zakinuta za vitamine, minerale i ostale tvari neophodne za zdrav rast i razvoj.

Budite oprezni

Trebate li se plašiti kada dijete kašlje? Kašalj djeci pomaže da se oslobode sekrecije ili bilo čega stranog iz dišnih puteva. Kada dijete kašlje više dana, naravno da trebate odvesti doktoru da ga pregleda.

S obzirom na to da je kašalj mnogo češće znak neke bezazlene respiratorne bolesti, prehlade ili uvećanja trećeg krajnika, prije nečeg ozbiljnijeg kao što je pneumonija, ne trebate se ni plašiti kašlja.