Čim dijete kašlje, roditelji se najprije plaše upale pluća. Treba znati da je kašalj češće znak upale dišnih puteva od nosa do traheje nego upale pluća. 

Upala pluća znatno je ozbiljnije stanje. Može se javiti kao komplikacija gornjih dišnih puteva, ali i bez znakova respiratorne infekcije. Javljaju se visoka temperatura uz poremećaj općeg stanja, otežano disanje, kašalj, a klinički nalaz na plućima (ovisno o vrsti i fazi upale) te laboratorijski nalazi (analiza krvi, mikrobiološki i radiološki) potvrđuju dijagnozu.

Dijete obično kašlje i onda kada je prizdravilo, a ako nastupi nova prehlada, kašlju nema kraja. Roditelji su uznemireni i pitaju se kako tom kašlju stati ukraj i zašto tako dugo traje. Kašalj redovno prati svaku prehladu. Receptori na sluznicama dišnih puteva vrlo su osjetljive strukture koje služe za odbranu i reagiraju na svaki podražaj kašljem, jer se na taj način štite dišni putevi. 

Djeca u razvoju ne postižu imunološku zrelost sve do polaska u školu, pa i kasnije. S jedne strane, to ovisi i o stimulaciji sistema odgovornog za odbranu - čim se organizam prije susreće s “neprijateljem”, prije se priprema za odbranu. Dobro je kad to nije prerano.  Pravilna prehrana, šetnje i igre na svježem zraku, što manje boravka u pregrijanim prostorijama sa suhim zrakom, znatno pomažu očuvanju zdravlja.  

I, na kraju, djetetovom organizmu (posebno ako se radi o malom djetetu od 1-2 godine), nakon jače infekcije dišnih puteva, treba omogućiti da potpuno ozdravi kako bi se sluznica dišnih puteva obnovila i vratila u normalno stanje. Ako ikako postoji mogućnost da osoba od povjerenja pripazi dijete nakon što se majka vrati na posao, to treba iskoristiti.