Iako je uglavnom poznato da lijekove treba čuvati na hladnom i tamnom mjestu ili u frižideru, postoje situacije kada roditelji nisu sigurni da li je sigurno njihovo korištenje. Ovi savjeti pomoći će vam da riješite svoje dileme.  

1. Gdje je najbolje čuvati sirupe (koji nisu antibiotici), u frižideru ili na tamnijem mjestu u ormaru?

Ako nije drugačije naznačeno, lijekove treba čuvati na suhom, tamnom i hladnom mjestu. Hladnim se podrazumijeva temperatura do 25 stepeni. Idealni su ormarići, ali oni koji nisu u kupatilu ili kuhinji gdje je vlažno i postoji velika varijacija ambijentalne temperature.

2. Koliko dugo mogu čuvati sirupe za kašalj ili za obaranje temperature u frižideru?

Postoji dvije vrste sirupa (suspenzija). Jedni se prave dodavanjem prečišćene vode u prah. Takve suspenzije (naprimjer antibiotici) obavezno se mućkaju prije davanja i koriste se sedam dana van frižidera ili deset do 14 dana ako su u frižideru. Nakon toga ih treba baciti, ako ih dijete ne popije do kraja.

Druga vrsta su fabrički napravljene suspenzije ili sirupi. Oni traju do označenog roka. Otvorene bočice ovih sirupa (za kašalj, spuštanje temperature...) možete čuvati u frižideru do datuma označenog na kutiji lijeka. Naravno, treba ih dobro zatvoriti i staviti van domašaja djece.

3. Da li ovi preparati gube jačinu nakon određenog vremena?

Ne! Možete ih koristiti dok su u roku, pod uvjetom da ih čuvate kako treba. Aktivna supstanca trebala bi izdržati i šest mjeseci po isteku roka, ali to ne treba provjeravati. Čim lijeku istekne rok, treba ga baciti.

4. Da li možete nastaviti koristiti lijekove koje ste nosili na put, pa vratili?

Taj lijek možete koristiti ako ste ga čuvali u propisanim uslovima. Ostavite ga za sljedeće putovanje, a najbolje je da mu istekne rok (koji je sada obično tri do pet godina) a da nemate potrebu da ga upotrijebite!

5. Šta raditi sa sirupom protiv kašlja, za obaranje temperature ili protiv alergije ako je određeno vrijeme bio na sunčanom mjestu?

Sunce, ili preciznije rečeno, sunčevo zračenje nepovoljno utječe na većinu aktivnih supstanci koja se nalazi u lijekovima, naročito ako je lijek duže stajao (nekoliko sati ili duže) na suncu. Neki lijekovi (to je uvijek jasno naznačeno na pakovanju) izuzetno su osjetljivi na sunce, pa i kratko vrijeme izlaganja dovodi do "kvarenja".

Drugi nepovoljan faktor je toplota - lijek se u zatvorenoj posudi na suncu grije, pa čak i kada vanjska temperatura i nije previsoka. To je dobro poznati efekt staklene bašte koji, naravno, važi za lijekove u staklenim providnim flašicama. Visoka temperatura rastvora u kome se lijek nalazi po pravilu dovodi do ubrzanog gubitka djelovanja aktivne supstance. Zato je najsigurnije baciti taj lijek.