Preko plodove vode fetus osjeća okus namirnica koje majka jede. Po rođenju, beba  razlikuje slatko (to mu je omiljeni ukus), slano, kiselo i gorko. Ono također primjećuje  razliku između majčinog i vještačkog mlijeka.  

Stručnjaci smatraju da roditelji ne dopuštaju uvijek bebi da bude to što jeste. Oni, naime, žele da njihovo dijete napreduje brže u svim domenima, uključujući i ishranu. Činjenice pokazuju da se pržene namirnice uvode u ishranu najmlađih već od desetog-dvanaestog mjeseca, a redovno ih konzumira oko 50 posto djece do tri godine starosti.  

Isto važi i za suhomesnate proizvode i gazirana pića koji se nalaze na jelovniku već od 13. mjeseca. Pedijatri kod djece sve češće konstatiraju višak soli, proteina, brzih šećera i nedostatak željeza.

Raznovrsna ishrana mora biti postepena i prilagođena bebi, jer će ona, prije navršene treće godine četiri puta uvećati svoju težinu i dva puta visinu. Nažalost, istraživanja pokazuju da se prehrambene navike beba ukorjenjuju već od trinaestog mjeseca. Između prve i treće godine dijete svakog dana treba unositi:

- Proteine (meso, riba, jaja) i to svega od 25 do 35 grama.

Ne zaboravite da jedno jaje odgovara komadu mesa ili ribe od 50 grama. Znači, dijete između prve i druge godine ne treba jesti više od polovine jednog jajeta. U suprotnom, djeca starosti od 19 do 24 mjeseca unosila bi tri i po puta više proteina nego što im je potrebno, a djeca od 25 do 36 mjeseci - čak četiri i po puta više!

- Lipide (30-40 g), koji su djetetu neophodni naročito za razvoj mozga.

Najbolje su sirove biljne masti (ulje repice, maslinovo i sojino ulje) i to jedna supena kašika dnevno, kao i malo putera.

- Ugljiko hidrati (125-165 g).

Skrobne namirnice moraju biti prisutne u svakom obroku do druge godine, a onda jednom dnevno.

- Mliječni proizvodi (500 ml dnevno).

Tu se misli najprije na mlijeko zbog masnih kiselina (naročito omega 3 i 6 neophodnih za dobar rad moždanih ćelija) i vitamina D.

- Voće i povrće (200 g dnevno).

Njihova konzumacija je prosječna, čak i veoma mala. Sve vrste voća mogu se jesti kuhane, ispasirane, a zatim u malim komadima, osim suhog voća. Ne zaboravite  koštunjave plodove. Isto važi za povrće, osim za nepasirano suho povrće koje treba  izbjegavati do 18. mjeseca. 

- Tečnost, pri čemu se misli uglavnom na vodu koja je jedina bebi neophodna i koju treba unositi u priličnoj količini.

To što beba od rođenja raspoznaje četiri okusa ne znači da je ona stvorila vlastiti okus hrane. Tu je uloga roditelja primarna. Oni moraju naviknuti dijete da ne jede ni suviše slano, ni suviše slatko i da ima četiri prava obroka u toku dana.

Period od godine i po do tri godine ključni je u stjecanju dobrih prehrambenih navika. Oko druge - treće godine dijete se plaši nepoznatih namirnica. Ovaj period čini dio normalnog razvoja svakog djeteta.

Otprilike od druge godine 75 posto djece počinje birati hranu (strah od isprobavanja novih namirnica uglavnom se odnosi na voće i povrće). Ova faza traje do pete godine, a nekad i duže.

U ovakvim slučajevima, roditelji ne trebaju brinuti. Jelo treba predstavljati zadovoljstvo. Nema svrhe ljutiti se, tjerati dijete da završi svoj obrok, uskratiti mu slatkiš...

Naime, tako će se prije stvoriti blokada i averzija prema jelu. Potrebno je vrijeme da dijete razvije vlastiti ukus, a vi mu u tome trebate pomoći, vodeći pritom računa o uravnoteženoj ishrani.

Da biste svoje dijete privoljeli da proba neko novo jelo, morate probuditi sva njegova čula. Pustite ga da osjeti okus, pričajte mu o obliku i boji namirnica... Prihvatanje novih namirnica nije jednostavno - nekad je potrebno ponuditi djetetu sedam do deset puta istu namirnicu prije nego što je prihvati. Najbolje je uvesti je zajedno s  nekom namirnicom koja je već poznata.