Dojenje je najbolja praksa koja, osim što ima ogroman utjecaj na razvoj imuniteta kod djeteta, utječe i na njegovo dentalno zdravlje. Malokluzije predstavljaju poremećaje zagriza, tj. odnosa gornjih i donjih zuba u vilicama, ali i odnosa samih vilica. Pravilan zagriz određen je pravilnim rasporedom i položajem zuba u zubnom luku, ali i pravilnim odnosom vilica.
Pravilan zagriz
Postoje parametri koji se gledaju i na osnovu kojih se određuje da li ima i o kojoj vrsti poremećaja okluzije - zagriza se radi. Mnogo je faktora koji mogu dovesti do malokluzija, od kojih je vodeći naslijeđe. Međutim, mnogo je i onih vanjskih faktora koji mogu doprinijeti i utjecati da se neka malokluzija razvije. Takve faktore moguće je izbjeći ili njihov utjecaj umanjiti, a tome može značajno doprinijeti i dojenje djeteta najmanje do 1. rođendana.
S obzirom na to da je i više nego poznata činjenica kako dojenje predstavlja najbolji mogući način ishrane djeteta, brazilski istraživači su došli do još jedne zanimljive istine. Naime, prema njihovoj studiji, uz činjenicu da dojenje omogućava mališanima razvoj naprednijeg imunološkog sistema, nudi i brojne druge koristi kada je u pitanju dentalno zdravlje djeteta.
Majke koje doje svoju djecu najmanje godinu umanjit će rizik od razvijanja ozbiljnih problema sa zagrizom u kasnijem periodu. Istraživači su testirali 153 djece. Majke su trebale odgovoriti na različita pitanja vezana za period do 6 mjeseci starosti svog djeteta. Pitanja su se odnosila na dojenje, hranjenje na bočicu, sisanje palca, korištenje cucli.
Bočica ili cucla
Druga grupa pitanja odnosila se na period kada su djeca imala od 3 do 5 godina, a bila su potpuno ista kao i prethodna. Vremenom, dok mališani odrastaju, kod gotovo polovine se razvije neka vrsta malokluzije (problema sa zagrizom).
Rezultati studije nakon upoređivanja podataka su pokazali sljedeće:
Dojena djeca (koja su dojila najmanje 12 mjeseci) imala su 56 posto manju šansu da se kod njih razvije neka od malokluzija u poređenju s djecom koja su dojena kraći period. U analizu su bili uključeni i ostali faktori koji bi mogli utjecati na razvoj malokluzija kod djece, poput bočice ili cucle.
Ortodontska terapija
Djeca koja su dojila dovoljno dugo imaju mnogo manje šanse da u budućnosti usljed problema s malokluzijom, odnosno rasporedom zuba, budu primorana podvrgnuti se ortodontskoj terapiji, koja podrazumijeva nošenje bravica (fiksni ortodontski aparat, u narodu poznat kao dječija proteza).
Uložiti dodatni napor
Ranije studije pokazale su da djeca koja su dovoljno dugo dojila dosta rjeđe imaju „otvoren zagriz“, koji predstavlja veliki kako estetski tako i funkcionalni problem. Zbog svega ovoga majke bi trebale ulagati dodatne napore i posvetiti mnogo više pažnje dojenju umjesto što olako prelaze na ishranu flašicom i adaptiranom formulom.
Piše: Prof. dr. sc. Muhamed Ajanović
majanovic@sf.unsa.ba
