Današnje generacije znatno su više od prethodnih. Na to utječu bolji uslovi života, bolja ishrana, u priličnoj mjeri suzbijene dječije i zarazne bolesti. Stručnjaci kažu da je rast najvećim dijelom određen nasljednim faktorima, a zatim i utjecajima vanjske sredine:  

- Nasljedni faktor nije samo pod utjecajem visine oba roditelja, nego i ostalih bliskih srodnika, kako onih u horizontalnoj ravni, tako i onih u prošlim generacijama. Nije rijetkost da relativno visoki roditelji imaju dijete iznenađujuće niskog rasta. I onda se otkrije kako je djed bio niskog rasta. Svaka osoba teoretski ima četvrtinu gena od bake ili djeda.  

- Vrlo je jednostavno predvidjeti koliko će neko dijete biti visoko u zrelom dobu. Dijete će vjerovatno biti dvostruko više od onoga što je imalo s navršene dvije godine. Prosjek u tom uzrastu je 87 centimetara. Pomnožite to sa dva!

- Ipak, ova računica nije uvijek tačna. Definitivnu visinu određuje pubertet. Kod djevojčica počinje ranije i rast se završava ranije.

- U predškolskom i školskom uzrastu dijete prosječno raste šest centimetara za jednu godinu. Ako je rast manji od pet centimetara to je već razlog za brigu. Za brigu je i ako visoki roditelji primijete da imaju nisku djecu.  

- Svaki mališan za godinu treba prerasti svoje pantalone, a cipele bi također trebale postati male. Ukoliko se to ne desi, njegov rast je usporen. Ako se uz to ispoljavaju i drugi zdravstveni poremećaji - glavobolje, naglo povećanje dioptrije, hronični proljevi, osjetni gubitak težine, a da za to ne postoji jasan razlog - to je znak da treba potražiti ljekara. 

Kada primijete da im dijete sporije raste, roditelji se trebaju obratiti pedijatru. On će uporediti njegovu visinu sa standardnom krivuljom rasta. Ukoliko je dijete zdravo, a visina mu je niža od prosjeka ali u granicama normale, onda se poslije šest mjeseci obavi još jedno ispitivanje. Njime se utvrđuje da li raste normalnom brzinom. Sve može biti uredu, samo je na visinu utjecao neki od rođaka.